0 Komentari
Hrvatski izvoz robe dosegao je 25,7 milijardi eura u 2025. godini, dok se vrijednost izvezenih usluga učetverostručila u posljednjih trinaest godina. Tijekom Konvencije hrvatskih izvoznika, poslovni čelnici i vladini dužnosnici istaknuli su postignuti napredak, ali i upozorili na izazove koje demografske promjene predstavljaju za buduću konkurentnost zemlje.
Udruga hrvatskih izvoznika održala je u Zagrebu svoju 21. godišnju Konvenciju, sastanak koji je okupio predstavnike poslovnog sektora i vlasti kako bi analizirali sadašnjost i perspektive hrvatskog izvoznog gospodarstva.
Dok su se prethodnih godina zabrinutost usredotočila na geopolitiku, energetsku sigurnost i tehnološku transformaciju, ovogodišnje izdanje snažno je uključilo novu temu: demografiju. Predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika, Davor Baković, istaknuo je da su smanjenje broja radno sposobnog stanovništva i demografsko starenje postali ključni čimbenici europske gospodarske konkurentnosti.
Prema Bakoviću, kontinent se suočava s izazovom istovremenog napredovanja u dekarbonizaciji, digitalizaciji industrije i jačanju obrambenih sposobnosti u kontekstu obilježenom nedostatkom radne snage i rastućim troškovima energije. Također je upozorio da same demografske politike neće biti dovoljne te da će migracije ostati ključni element u održavanju europskog gospodarskog rasta.
Tijekom konvencije, potpredsjednik Vlade i ministar financija Hrvatske, Tomislav Ćorić, istaknuo je evoluciju izvoznog sektora od ulaska zemlje u Europsku uniju. Objasnio je da se hrvatski izvoz robe više nego udvostručio u tom razdoblju, dosegnuvši 25,7 milijardi eura do 2025. godine.
U međuvremenu, prihodi ostvareni izvozom usluga rasli su još brže. Tijekom proteklih trinaest godina učetverostručili su se i dosegnuli približno 6 milijardi eura, potaknuti aktivnostima s visokom dodanom vrijednošću poput IT usluga, inženjerstva i poslovnih usluga.
Ćorić je nadalje naglasio da je Hrvatska doživjela desetljeće održivog gospodarskog rasta, s poremećajima ograničenim prvenstveno na početno razdoblje pandemije. Međutim, priznao je da međunarodna konkurencija postaje sve intenzivnija te da će izvoznici morati nastaviti povećavati svoju produktivnost kako bi zadržali svoju poziciju na globalnim tržištima.
Ericsson Nikola Tesla predvodio je među glavnim izvoznicima
Kao i obično, tijekom konvencije dodijeljene su nagrade "Zlatni ključ" najistaknutijim tvrtkama u izvoznom sektoru. U kategoriji velikih tvrtki, nagrada je dodijeljena Ericssonu Nikoli Tesli, jednoj od vodećih hrvatskih tehnoloških tvrtki za koju se predviđa da će do 2025. godine postati vodeći hrvatski izvoznik.
Među srednjim tvrtkama prepoznat je Decospan Mato Furnir, dok je u kategoriji malih poduzeća nagrada otišla Proizvodnji PG. Altpro je prepoznat kao najinovativnija izvozna tvrtka, a obrtnik Žarko Ban dobio je posebno priznanje za svoju izvoznu karijeru.
Izdanje za 2025. godinu također je uključilo novu kategoriju posvećenu tehnološkom napretku u izvozu. Prvu nagradu ove vrste dodijelila je ORQA, tvrtka sa sjedištem u Osijeku, specijalizirana za napredne tehnologije i sustave vida za dronove.
Nagrade su također dodijeljene tvrtkama koje su postigle izvanredne rezultate na određenim tržištima poput Njemačke, Austrije, Kanade, Egipta, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Mađarske, Italije, Saudijske Arabije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovačke, Slovenije i Turske.
Konvencija je još jednom istaknula ulogu tehnologije, inovacija i internacionalizacije poslovanja u gospodarskom razvoju Hrvatske, a istovremeno je pokrenula jedan od glavnih izazova za nadolazeće godine: osiguranje dostupnosti talenata i radne snage u kontekstu demografske transformacije.
Fontana: Poslovni dnevnik
