0 Komentari
Europsko udruženje regionalnih avioprijevoznika (ERA), u koje spada i Croatia Airlines, izvijestilo je da unatoč ratu na Bliskom istoku ima dovoljno mlaznog goriva, ali je ono skupo, pa će putnici ovog ljeta morati plaćati veće cijene karata.
“Očekuje se da će poremećaji u dostupnosti i cijenama mlaznog goriva u Europi trajati kratkoročno, jer globalnim lancima opskrbe treba vremena za normalizaciju”, piše u izvješću ERA-e.
Montserrat Barriga, generalna direktorica tog udruženja s 50 zrakoplovnih kompanija, rekla je prije tjedan dana na summitu Međunarodnog transportnog foruma (ITF) u njemačkom gradu Leipzigu da zrakoplovne kompanije imaju dovoljno mlaznog goriva.
“Ali zbog povećanja cijene, cijena avionskih karata će porasti”, rekao je za CroLatam.
Iran i Sjedinjene Države su u ratu i blokirali su Hormuški tjesnac, kroz koji inače prolazi oko 25 posto svjetske nafte koja se prevozi morem, uključujući i mlazno gorivo.
Njihovi su pregovori propali prošli tjedan, pa je neizvjesno hoće li krhko primirje, koje je preduvjet za prolazak tankera kroz tjesnac, potrajati.
Ove subote prosječna cijena mlaznog goriva na svjetskom tržištu iznosila je 163 dolara po barelu. Cijena je bila 93,45 dolara 27. ožujka, dan prije nego što su Sjedinjene Države i Izrael započeli bombardiranje Irana.
Croatia Airlines, koja je ranije ovog mjeseca najavila otkazivanje nekih letova zbog visokih cijena, kaže da se njihova opskrba zrakoplovnim gorivom stalno razvija.
“Nijedan od naših dobavljača u ovom trenutku nije najavio potencijalne probleme s opskrbom zrakoplovnim gorivom za letove Croatia Airlinesa”, odgovorili su iz tvrtke.
Croatia Airlines kupuje zrakoplovno gorivo na hrvatskim i međunarodnim zračnim lukama na koje lete njezini zrakoplovi i gdje ima potpisane ugovore s dobavljačima.
Hrvatsko-mađarska naftna tvrtka INA jedini je dobavljač, odnosno monopolist, mlaznog goriva na hrvatskim zračnim lukama, a ujedno je i najveći dobavljač mlaznog goriva Croatia Airlinesu.
INA proizvodi mlazno gorivo u Rafineriji nafte Rijeka, u hrvatskom lučkom gradu, “u količinama koje premašuju uobičajene potrebe domaćeg tržišta“. „Svaki višak proizvodnje izvozi se na druga tržišta”, izvijestila je naftna tvrtka.
Objašnjava da prodaje mlazno gorivo po cijeni koja se temelji na kretanju cijena na mediteranskom tržištu, na koje pak utječu kretanja na globalnim tržištima.
Na hrvatskim zračnim lukama opskrbljuje i strane aviokompanije, ne samo Croatia Airlines.
“Rafinerija nafte Rijeka radi normalno i ne očekujemo nikakve probleme s opskrbom mlaznim gorivom”, priopćila je INA u e-poruci.
Iako opskrba teče glatko, zrakoplovne tvrtke su zabrinute zbog rastućih cijena goriva, što ih navodi na povećanje cijena karata ili otkazivanje nekih ruta koje smatraju neprofitabilnima.
Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa, koja leti i za Hrvatsku, odlučila je otkazati 20.000 letova diljem svijeta od svibnja do listopada.
Croatia Airlines, za koju su cijene goriva jedan od glavnih ulaznih troškova, kaže da se također suočava s povećanim naknadama na Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb.
Napominje se da će koncesionar zračne luke povećati putničke pristojbe i troškove za zrakoplovne tvrtke za otprilike 20 posto počevši od 1. lipnja.
Trenutne rezerve mlaznog goriva u Europi trebale bi biti dovoljne do listopada, kada se turistička putovanja usporavaju, a poslovni putnici pune avione. Međutim, ako se kriza na Bliskom istoku nastavi, mogle bi se pojaviti nestašice.
“Lanci opskrbe u Europi mogli bi se naći pod pritiskom ako se rat na Bliskom istoku nastavi”, rekao je Stuart Fox, direktor letačkih i tehničkih operacija pri IATA-i, međunarodnoj udruzi zračnog prijevoza.
Prije tjedan dana predložio je korištenje mlaznog goriva tipa Jet A, koje se proizvodi u velikim količinama izvan Perzijskog zaljeva i uglavnom se koristi u Sjevernoj Americi, umjesto korištenja standardnog goriva tipa Jet A-1.
“Vrlo su slični, ali ne i identični”, kaže. “Glavna operativna razlika je njihova točka smrzavanja. Jet A-1 ima nižu maksimalnu točku smrzavanja (-47°C) od Jet A (-40°C), što zrakoplovima koji koriste Jet A-1 daje veću fleksibilnost na dugim i polarnim rutama.”.
Fox, međutim, navodi da se Jet A pokazao učinkovitim čak i na tržištima gdje se Jet A-1 inače koristi te da je potrebno ažurirati dokumentaciju.
Udruženje ERA je sa svoje strane zatražilo od Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije, da objavi jasan registar s količinama i lokacijom mlaznog goriva u 27 država članica EU, kako bi zrakoplovne tvrtke u svakom trenutku mogle znati gdje i kada ga mogu nabaviti.
Također je zatražila od Komisije da posreduje između dobavljača goriva, skladišta, rafinerija i vlada kako bi svatko mogao nabaviti gorivo u pravo vrijeme. Nadalje, traži smanjenje administrativnog opterećenja pri kupnji mlaznog goriva.
