Koja su temeljna na\u010dela rada novoosnovanog Ministarstva demografije i imigracije?<\/strong><\/p> \u2014 Prije svega, rekao bih da je stvaranje Ministarstva za demografiju i imigraciju jasna poruka Vlade da je demografska revitalizacija Hrvatske nacionalno pitanje kojim se treba ozbiljno i iskreno pozabaviti. Mnogo se raspravljalo o tome treba li nam za to posebno ministarstvo. Na te kontroverze odgovaram drugim pitanjem: koje je pitanje va\u017enije od ovoga? Kada govorimo o temeljnim na\u010delima rada, Ministarstvo ima tri cilja: poticati natalitet, poticati ostanak u Hrvatskoj i poticati povratak na\u0161ih sunarodnjaka u zemlju. Svi projekti, programi i mjere za demografsku revitalizaciju bit \u0107e izgra\u0111eni oko ova tri stupa. Ti su stupovi me\u0111usobno povezani, a napredak u jednom od njih zna\u010di napredak u drugima. Oni su nedjeljivi. Bez djece nema budu\u0107nosti, a bez podr\u017eavaju\u0107eg okru\u017eenja za obitelji nema sna\u017enog dru\u0161tva ni gospodarstva. Zato Ministarstvo za demografiju i imigraciju ima tri uprave, a sve one dijele jedan cilj: preokrenuti negativne demografske trendove. Svjestan sam da je ovo vrlo izazovna pozicija, jer rezultati ne\u0107e biti odmah vidljivi. Ono \u0161to je sigurno jest da \u0107e Ministarstvo demografije i imigracije sve svoje resurse usmjeriti na promjenu na\u010dina razmi\u0161ljanja i provedbu pozitivnih demografskih promjena.<\/p> Nedavno ste slu\u017ebeno posjetili Hrvatsku maticu iseljenika. Kako biste ocijenili taj sastanak i kako zami\u0161ljate budu\u0107u suradnju izme\u0111u Ministarstva i Hrvatske matice iseljenika?<\/strong><\/p> \u2014 Iznimno sam zadovoljan posjetom Zakladi za hrvatsko iseljeni\u0161tvo, jer sam s ravnateljem Mari\u0107em razgovarao o nizu pitanja od interesa za hrvatsku dijasporu i hrvatske zajednice diljem svijeta. Suradnja Zaklade za hrvatsko iseljeni\u0161tvo i Ministarstva za demografiju i useljeni\u0161tvo od presudne je va\u017enosti. Veliko iskustvo Zaklade, sa 75 godina djelovanja u hrvatskim zajednicama diljem svijeta, i njezina povezanost s Hrvatima koji su se odlu\u010dili za povratak, predstavlja neprocjenjivu vrijednost za nas u Ministarstvu, koje tek po\u010dinje s radom. Ravnateljica je govorila o programima Zaklade, koji ve\u0107 okupljaju stotine mladih Hrvata, iseljenika i potomaka hrvatske dijaspore. Vjerujem da ovi programi mogu nadopuniti ono \u0161to pripremamo u okviru Uprave za provedbu javnih politika za migracije. Ovu suradnju svakako vidimo kao ja\u010danje veza na\u0161ih iseljenika s domovinom i stvaranje okru\u017eenja u koje \u0107e se htjeti vratiti. Za mene osobno je va\u017eno da na\u0161i ljudi shvate na\u0161e iskrene namjere, da shvate da je ovo pitanje zaista va\u017eno meni i mom timu. Hrvati izvan Hrvatske vi\u0161e ne\u0107e biti stranci u Hrvatskoj. \u017delim ovo jasno re\u0107i: nisu i ne\u0107e biti.<\/p> Ljudima je \u010dekanje podno\u0161ljivije kada mogu vidjeti da se posao obavlja u njihovo ime - uvid u "iluziju rada"<\/p><\/blockquote> Tijekom tog razgovora, nekoliko je puta spomenuo da \u017eeli da se njegovo djelovanje u dijaspori prepozna kao djelovanje nade. \u0160to je time mislio?<\/strong><\/p> \u2014 Kada je osnovano Ministarstvo demografije i imigracije, nije bilo slu\u010dajno da je podru\u010dje imigracije pripojeno biv\u0161em Sredi\u0161njem odjelu. Demografska revitalizacija Hrvatske je stvar budu\u0107nosti, a da bismo gradili tu budu\u0107nost i razvijali se, moramo imati nadu. Mnogi su pozivali na\u0161e iseljenike na povratak, ali u stvarnosti je malo u\u010dinjeno da ih se istinski potakne na povratak. To je ono \u0161to \u017eelimo promijeniti: da iseljenici vide promjene koje se doga\u0111aju i koje \u0107e se doga\u0111ati u odnosu na iseljeni\u010dku populaciju. \u017delimo da na\u0161i ljudi vide da je ovo Ministarstvo stvoreno za njih i s ciljem da im se ponude nove mogu\u0107nosti i perspektive - odnosno \u0161ansa za novi \u017eivot. A \u0161to je to, ako ne nada?<\/p> Izvan Hrvatske postoji dodatna Hrvatska. Mnogi na\u0161i sunarodnjaci potra\u017eili su svoju budu\u0107nost u inozemstvu, u zemljama poput Irske, Njema\u010dke\u2026 Postavlja se logi\u010dno pitanje: kako biste, kao ministar, i kojim konkretnim mjerama potaknuli na\u0161e ljude da se vrate u domovinu, na primjer, iz dobro organizirane zemlje poput Njema\u010dke?<\/strong><\/p> \u2014 S promjenama. Mislim da je klju\u010dna mjera pokazati ljudima koji su iselili iz Hrvatske da se stvari u zemlji pobolj\u0161avaju, i to ne samo u ekonomskom smislu. Da budem potpuno iskren, dobre pla\u0107e i uvjeti rada va\u017eni su za sve: svi radimo kako bismo stvorili kvalitetan \u017eivot za sebe i svoje obitelji. \u010cinjenica je da se tr\u017ei\u0161te rada u Hrvatskoj razvilo, da pla\u0107e rastu i da nam se BDP pove\u0107ava. O\u010dekuje se da \u0107e Hrvatska do kraja godine dosegnuti 78% u smislu prosje\u010dne razine razvoja Europske unije. To su brojke koje moramo istaknuti, jer iza njih stoje nove prilike i mogu\u0107nosti za sve one koji se \u017eele vratiti. Zato ne mo\u017eemo govoriti o jednoj ili dvije mjere, ve\u0107 o promjeni politike u kojoj moraju sudjelovati svi sektori. Cilj Ministarstva je koordinirati sve aktivnosti vezane uz demografiju i imigraciju. Jedna od klju\u010dnih stvari na kojima \u0107emo raditi je okvirni zakon za demografiju, koji \u0107e od svih zahtijevati da uzmu u obzir demografiju prilikom dono\u0161enja novih politika. Ne mo\u017eemo ljudima slati poruku da se vrate, a zatim postavljati administrativne prepreke, bilo na dr\u017eavnoj ili lokalnoj razini. Ovaj zakon, ako ni\u0161ta drugo, bit \u0107e na\u0161a ostav\u0161tina za sve budu\u0107e vlade: \u017eelimo ostaviti temelj koji obvezuje sve, jer zakon moraju svi po\u0161tovati. Nedavno je uvedena nova stambena politika vlade, porezne reforme su u tijeku, a vlada \u0107e uskoro odobriti novi prora\u010dun: gledaju\u0107i \u0161iru sliku, mogu se vidjeti pozitivni pomaci i poticaji za povratak ljudi. Me\u0111utim, klju\u010dna mjera je pokazati ljudima da je Hrvatska bolje mjesto za obiteljski \u017eivot. Uskoro \u0107emo uvesti mjere koje izravno podr\u017eavaju obitelji. Nema jednostavne formule, jer da postoji, situacija bi se ve\u0107 promijenila. Zato je va\u017eno da svi prepoznamo ovaj trenutak kao trenutak kada moramo djelovati.<\/p> Ka\u017eete da \u0107e ono \u0161to planirate u\u010diniti uskoro biti odra\u017eeno u prora\u010dunu. Mo\u017eete li precizno navesti te mjere? Barem, koji su glavni smjerovi? Va\u017eno je da na\u0161i \u010ditatelji vide kako planirate preokrenuti ove negativne trendove.<\/strong><\/p> \u2014 U prvih devet mjeseci godine u Hrvatskoj je ro\u0111eno 23.823 djece, 322 manje nego u istom razdoblju pro\u0161le godine. A pro\u0161la godina bila je, blago re\u010deno, demografska katastrofa: nikada prije nije ro\u0111eno tako malo djece. Ovdje mo\u017eemo prekinuti raspravu. Za mene nema sumnje da je to glavno pitanje. O kakvoj sigurnosnoj politici govorimo ako nam zbog toga budu\u0107nost izmi\u010de? Zato smo u Ministarstvu demografije i imigracije u novi prora\u010dun uklju\u010dili nekoliko uistinu va\u017enih mjera za potporu na\u0161im obiteljima. Mi smo ti koji moramo osigurati sigurnost obiteljima koje su odlu\u010dile imati djecu, kako bi mogle na vrijeme pla\u0107ati kredite, kako bi mogle omogu\u0107iti svojoj djeci da se bave sportom ili u\u010de svirati klavir, kako bi roditelji imali dobro radno okru\u017eenje koje im omogu\u0107uje da provode vrijeme sa svojom djecom. Jedna od mjera je da \u0107emo udvostru\u010diti naknadu za ro\u0111enje djeteta, s 306 na 618 eura. Tako\u0111er \u0107emo produ\u017eiti o\u010dinski dopust na 20 dana za jedno dijete i 30 dana za blizance ili vi\u0161e. Rekao bih da je najva\u017enija mjera u na\u0161em planu ta da \u0107emo roditeljima, odnosno majkama, dati punu naknadu pla\u0107e tijekom roditeljskog dopusta do djetetovog prvog ro\u0111endana. Iako, moram biti iskren, napredak je ve\u0107 postignut, ovo \u0107e biti klju\u010dno: veliki proboj. Trenutno majke mogu primati maksimalno 995 eura, bez obzira na pla\u0107u prije ro\u0111enja djeteta. To im ne pru\u017ea nikakvu sigurnost. Zato \u0107emo promijeniti zakon i pove\u0107ati ograni\u010denje na 2700 eura. Tako\u0111er \u0107emo pove\u0107ati ostale naknade za porodiljni dopust za nezaposlene, poljoprivrednike, obrtnike i tako dalje. Vjerujem da \u0107e, uz sve ostale obiteljske programe koje smo uklju\u010dili u prora\u010dun, ova mjera imati najve\u0107i utjecaj. Mislim da \u0107e ova mjera potaknuti obitelji koje \u017eele imati djecu da to u\u010dine, jer im se prihodi ne\u0107e smanjiti.<\/p> Sprema se putovati kako bi posjetio iseljeni\u010dke zajednice, prvenstveno u Ju\u017enoj Americi. Tijekom svoje kampanje, a i tijekom cijelog mandata, nagla\u0161avao je da se upravo tamo me\u0111u iseljenicima nalazi \u017eeljena potencijalna hrvatska radna snaga. Na kojim se podacima temelji ta tvrdnja? Mo\u017eda ima informacije iz diplomatskih i konzularnih predstavni\u0161tava koje sugeriraju ve\u0107i interes za povratak?<\/strong><\/p> \u2014 Prvi posjet bit \u0107e Njema\u010dkoj po\u010detkom ovog mjeseca. Na\u0161 je cilj potaknuti sve na povratak. \u010cinjenica da izvan Hrvatske \u017eivi oko 3,4 milijuna Hrvata - dakle, hrvatskih iseljenika, potomaka hrvatskih iseljenika i njihovih obitelji - nagla\u0161ava opseg ovog problema. Hrvatska emigracija predstavlja veliki potencijal za imigracijske politike i pogre\u0161no je gledati na to isklju\u010divo iz perspektive rada. To je na\u0161 potencijal za demografsku revitalizaciju jer \u017eelimo da se oni nasele, vrate svojim korijenima i izgrade \u017eivot u Hrvatskoj. Geopoliti\u010dki uvjeti, uklju\u010duju\u0107i i one u Latinskoj Americi, kojih smo svi svjesni, predstavljaju priliku da se napravi korak naprijed i potakne zna\u010dajan povratak. \u0160to se ti\u010de konkretnih brojki, to je stvarno te\u0161ko procijeniti, jer uklju\u010duje individualne odluke i pristupe. Neke procjene postoje, ali ih je vrlo te\u0161ko javno predstaviti. Mogu istaknuti brojne upite koje primamo, jer mnogi povratnici i imigranti \u017eele informacije o tome kako do\u0107i i kakvi su uvjeti \u017eivota u Hrvatskoj. U tom smislu, \u017eelio bih istaknuti izvrsnu suradnju na\u0161eg Ministarstva s diplomatskim misijama i konzularnim uredima, koji \u0107e nam i dalje pru\u017eati pravovremene informacije o hrvatskoj zajednici diljem svijeta. Iz na\u0161e perspektive, svatko tko se \u017eeli vratiti je dobrodo\u0161ao, a Ministarstvo demografije i imigracije u\u010dinit \u0107e sve \u0161to je mogu\u0107e kako bi im olak\u0161alo povratak. Vjerujem da \u0107e na\u0161 posjet iseljeni\u010dkim zajednicama potaknuti njihov povratak. Svi su nam va\u017eni i \u017eelio bih da na\u0161i ljudi to osjete: poduzetnik koji \u017eeli ulagati u Hrvatsku, mladi znanstvenik koji \u017eeli provoditi istra\u017eivanja u Hrvatskoj ili radnik koji tra\u017ei bolju budu\u0107nost za sebe i svoju obitelj.<\/p> Vezano uz to, podaci koje je nedavno objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova pokazuju da je od po\u010detka 2020. do 31. kolovoza 2024. 11.054 gra\u0111ana ju\u017enoameri\u010dkih zemalja dobilo hrvatsko dr\u017eavljanstvo, od kojih je 436 djece. Me\u0111utim, samo 342 osobe prijavile su prebivali\u0161te u Hrvatskoj, iako je ve\u0107ina dobila dr\u017eavljanstvo podrijetlom iz Hrvatske. Kakav je va\u0161 komentar na ovo i kakav je va\u0161 plan u vezi s migrantima iz ju\u017enoameri\u010dkih zemalja?<\/strong><\/p> \u2014 Rekao bih da \u010dinjenica da ve\u0107ina iseljenika iz na\u0161e hrvatske zajednice dobiva hrvatsko dr\u017eavljanstvo upravo iz ju\u017enoameri\u010dkih zemalja govori sama za sebe. Ako uzmemo u obzir da se broj dr\u017eavljanstava dodijeljenih hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima od 2014. pove\u0107ao vi\u0161e od deset puta, to pokazuje da me\u0111u na\u0161im iseljenicima postoji veliki interes za povezivanje sa svojim korijenima, dobivanje dr\u017eavljanstva i svih prava i mogu\u0107nosti koje s tim dolaze. Svih 11.054 gra\u0111ana koji su dobili dr\u017eavljanstvo su ljudi koji bi se potencijalno mogli vratiti. Vjerujem da nas \u010dinjenica da je samo nekolicina prijavila prebivali\u0161te u Hrvatskoj ne bi trebala obeshrabriti; naprotiv. Nije lako odlu\u010diti se za povratak; ljudi imaju svoje \u017eivote, njihova djeca idu u \u0161kolu... ali upravo zato na\u0161e Ministarstvo postoji: da kada se odlu\u010de vratiti, imaju nekoga tko \u0107e ih podr\u017eati: od zapo\u0161ljavanja i upisa djece u \u0161kole do dobivanja zdravstvenog osiguranja, socijalnog osiguranja, kontinuiranog obrazovanja, studija i svih ostalih podru\u010dja potrebnih za izgradnju novog \u017eivota u Hrvatskoj. Kad govorimo o planovima, istaknuo bih dvije klju\u010dne stvari: prva je financiranje stipendija za u\u010denje hrvatskog jezika, za \u0161to Ministarstvo godi\u0161nje izdvaja oko milijun eura. Ministarstvo za demografiju i imigraciju svake \u0107e godine dodijeliti 500 stipendija za studiranje hrvatskog jezika na filozofskim fakultetima u Hrvatskoj. Ove je godine 300 kandidata iz 24 zemlje, uglavnom iz Latinske Amerike, izrazilo interes za u\u010denjem hrvatskog jezika. To pokazuje da interes postoji, a u\u010denje jezika, razumijevanje kulture i vlastitih korijena preduvjet je za svaki smisleni povratak. Druga klju\u010dna to\u010dka, koja dobiva vrlo malo javne pozornosti, jest izmjena Zakona o strancima, kojom se uvodi nova svrha boravka: "u svrhu useljavanja hrvatskih dijaspora za hrvatske iseljenike, njihove potomke i \u010dlanove njihovih obitelji". Ovo je vrlo va\u017ena promjena za na\u0161e iseljenike jer se kona\u010dno vi\u0161e ne\u0107e tretirati kao stranci. Potvrdom koju izdaje Ministarstvo za imigraciju i strance (MDI) regulirat \u0107e svoj boravak i imat \u0107e priliku odmah podnijeti zahtjev za dr\u017eavljanstvo. Va\u017eno je da \u0107e tako\u0111er mo\u0107i prona\u0107i posao, biti samozaposleni, studirati, obavljati strukovno osposobljavanje i tako dalje, bez potrebe za dodatnim dozvolama. To smo ve\u0107 proveli. \u0160to se ti\u010de budu\u0107ih planova, mogu re\u0107i da smo u novom prora\u010dunu osigurali preko 23 milijuna eura za imigracijske programe. Jedan od tih programa podr\u017eat \u0107e mikropoduze\u0107a i mala i srednja poduze\u0107a koja se \u017eele vratiti i ponovno pokrenuti svoje poslovanje sufinanciranjem kredita. Nastavit \u0107emo sa stipendijama za u\u010denje hrvatskog jezika, koje planiramo pove\u0107ati na 400 eura. To se mo\u017eda ne \u010dini puno, ali vjerujem da je to po\u010detak povratka. Svaki migrant koji \u017eeli nau\u010diti hrvatski, u\u010dinit \u0107e to u Hrvatskoj, iskusit \u0107e \u017eivot ovdje, a na nama je da stvorimo poticaje za njihov ostanak. Pobolj\u0161at \u0107emo informacijski sustav. U zavr\u0161noj smo fazi pripreme sporazuma s Gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poduze\u0107a i Ministarstvom rada, a razmatramo i uklju\u010divanje vi\u0161e institucija. Sporazum \u0107e biti okvir za privla\u010denje potencijalnih radnika. Cilj je izravno do\u0107i do ljudi, informirati ih, omogu\u0107iti im povezivanje s poslodavcima, dati im sve informacije o mogu\u0107nostima zaposlenja - ukratko, omogu\u0107iti im da naprave plan povratka u Hrvatsku.<\/p> Dekan Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, profesor Goran Hauser, nedavno je, uz organizacijsku podr\u0161ku Hrvatske zaklade za iseljeni\u0161tvo, sa svojim timom posjetio Brazil, Argentinu i Urugvaj. Tamo je predstavio rad Fakulteta na lokalnim sveu\u010dili\u0161tima s ciljem poticanja upisa novih studenata. Ove godine, nakon prvog kruga prijava, na hrvatskim sveu\u010dili\u0161tima ostalo je nepopunjeno 12 000 mjesta. Koje \u0107e se mjere poduzeti kako bi se potaknulo djecu hrvatskih iseljenika na studiranje u Hrvatskoj?<\/strong><\/p> \u2014 Za Ministarstvo je od najve\u0107e va\u017enosti privu\u0107i mlade, potomke hrvatskih iseljenika, u zemlju njihovih predaka, te mo\u017eemo najaviti da \u0107emo u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, koje je nadle\u017eno za ovu materiju, poduzeti zna\u010dajne korake prema tom cilju. Iz na\u0161e perspektive mogu najaviti da \u0107e Ministarstvo imati projekt iskustvenih programa putem kojih \u0107emo financirati sudjelovanje mladih, potomaka hrvatskih iseljenika, u brojnim kulturnim, znanstvenim i istra\u017eiva\u010dkim projektima. Va\u017eno je napomenuti da \u0107emo u tim programima mlade usmjeravati na CISOK \u2013 Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri. Svi zainteresirani mo\u0107i \u0107e dobiti informacije od Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje o dostupnim radnim mjestima, potra\u017enji za svojim vje\u0161tinama, mogu\u0107nostima usavr\u0161avanja i sli\u010dno. U tom smislu vidimo mogu\u0107nost suradnje s Zakladom hrvatskih iseljenika, koja ima iskustva u provedbi sli\u010dnih projekata. U\u010denje hrvatskog jezika, odnosno financiranje istog, nesumnjivo je prilika za otvaranje novih mogu\u0107nosti za mlade i prilagodbu na\u0161eg obrazovnog sustava njihovim potrebama. Uz mjere koje sam ve\u0107 spomenuo, vjerujem da smo na pravom putu da promijenimo te trendove. Inicijative poput Dean Hauserove su svakako dobrodo\u0161le, jer bih rekao da je to pravi i jedini na\u010din da se pozicioniramo me\u0111u mladim imigrantima.<\/p> Poznato je da Hrvatska ima manjak radne snage, ali osim niskokvalificiranih i srednjekvalificiranih radnika, prvenstveno onih sa strukovnim obrazovanjem, tisu\u0107e visokoobrazovanih mladih ljudi emigrirale su, a mnogi se nisu vratili nakon studiranja u inozemstvu. Upravo su to hrvatski talenti koji su u svijetu i posti\u017eu nove znanstvene napretke. Kako ih mo\u017eemo vratiti ku\u0107i?<\/strong><\/p> Rekao bih da se migracijska politika i migracijski trendovi moraju rje\u0161avati prvenstveno na racionalan na\u010din. Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, mora razmotriti svoje nacionalne interese i prioritete. Nedostatak radne snage posljedica je promjena na tr\u017ei\u0161tu rada, a odgovornost za to je na svima, svi\u0111alo nam se to ili ne. Zato je va\u017eno da o ovom pitanju razmi\u0161ljamo dugoro\u010dno, da razmi\u0161ljamo tko dolazi i kako \u0107e se to dugoro\u010dno odraziti na na\u0161e dru\u0161tvo. Integraciju gotovo da i ne obra\u0111ujemo, a kada govorimo o potrebi reguliranja migracijskih pitanja, kada govorimo o tome kako oni koji dolaze moraju prihvatiti na\u0161u kulturu, moraju nau\u010diti na\u0161 jezik, optu\u017euju nas da smo nacionalisti, da ne po\u0161tujemo one koji su druga\u010diji. Tako govore oni koji razmi\u0161ljaju samo o sada\u0161njosti, kojima nije stalo do budu\u0107nosti. Ono \u0161to nas u Ministarstvu demografije najvi\u0161e brine je budu\u0107nost i zato smo u novom prora\u010dunskom razdoblju, uz sve \u0161to sam ve\u0107 spomenuo u vezi s promjenama, uklju\u010dili mjere za poticanje ostanka ljudi u Hrvatskoj i povratka u Hrvatsku.<\/p> \u201c"Bez djece nema budu\u0107nosti, a bez podr\u017eavaju\u0107eg okru\u017eenja za obitelji nema sna\u017enog dru\u0161tva ni gospodarstva."\u201d<\/p> \u201cU novom prora\u010dunu osigurali smo vi\u0161e od 23 milijuna eura za imigracijske programe.\u201d<\/p> \u2013 ministar demografije i useljeni\u0161tva Ivan \u0160ipi\u0107<\/p> Kako napreduje prijedlog u vezi s petogodi\u0161njim oslobo\u0111enjem od poreza na dohodak za budu\u0107e povratnike, one koji su dvije godine boravili u inozemstvu, ako se vrate u Hrvatsku?<\/strong><\/p> \u2014Zakonski prijedlozi su trenutno u Saboru i bit \u0107e usvojeni prije 15. prosinca kako bi sve porezne promjene stupile na snagu po\u010detkom godine. Moram re\u0107i da sam zadovoljan \u0161to smo otvorili ovu raspravu, jer je bilo svakakvih rasprava o tome. Prvo \u0161to \u017eelim re\u0107i jest da ova mjera ne diskriminira nikoga. Kad me ljudi pitaju o tome, volim re\u0107i: \u0161to sada dobivamo od tih ljudi? \u0160to smo u\u010dinili da ih privu\u010demo natrag? Porezna reforma je toliko sveobuhvatna da donosi brojne promjene koje \u0107e jam\u010diti ve\u0107e prihode za sve na\u0161e obitelji. Ovo je dio koji ne diskriminira, ve\u0107 poti\u010de. Ako ova mjera uspije motivirati \u010dak i jednog na\u0161eg iseljenika da se vrati, ve\u0107 smo napravili korak naprijed. Svatko tko se vrati dobitak je za nas, kao narod. Tako bismo trebali gledati na ovu mjeru.<\/p> Izuze\u0107a se odnose i na hrvatske gra\u0111ane koji su potomci iseljenika iz prekomorskih zemalja i Europe. Imate li povratne informacije o potencijalnom interesu koji bi ova inicijativa za povrat poreza mogla izazvati?<\/strong><\/p> \u2014 Tako je, predlo\u017eena odredba primjenjivat \u0107e se i na potomke iseljenika iz prekomorskih i europskih zemalja nakon \u0161to bude odobrena. Mogu potvrditi da Ministarstvo redovito obavje\u0161tava na\u0161e gra\u0111ane o spomenutoj promjeni porezne politike. Ve\u0107ina upita dolazi iz zemalja EU u kojima na\u0161i gra\u0111ani rade, posebno u sektorima poput prometa, zdravstva (medicinski tehni\u010dari, medicinske sestre, lije\u010dnici) i elektrotehnike. Te su osobe htjele saznati vi\u0161e o predlo\u017eenoj odredbi, posebno o petogodi\u0161njem oslobo\u0111enju od poreza na dohodak. Kao \u0161to sam ve\u0107 spomenuo, nadamo se da \u0107e ovo, uz druge programe, biti poticaj za na\u0161u dijasporu koja \u017eeli zapo\u010deti novi \u017eivot u Hrvatskoj.<\/p> Hrvatska nema registar privremenih migranata, budu\u0107i da se mnogi suvremeni migranti koji su oti\u0161li u Njema\u010dku i Irsku nisu ni odjavili iz Hrvatske. Je li mogu\u0107e provesti najavljenu mjeru u planiranom roku po\u010detka 2025. bez ovog klju\u010dnog registra?<\/strong><\/p> Kao \u0161to mo\u017eda znate, Ministarstvo financija, to\u010dnije Porezna agencija, radi na uspostavi Registra stanovni\u0161tva. \u0160to se ti\u010de ove mjere, prema trenutnom prijedlogu, ovo petogodi\u0161nje oslobo\u0111enje od poreza na dohodak odredit \u0107e se na temelju podataka iz baze podataka o prebivali\u0161tu i boravi\u0161tu Ministarstva unutarnjih poslova. Pravo na to imale bi osobe koje su odjavile prebivali\u0161te ili prijavile privremeni odlazak neprekidno najmanje dvije godine, ili one koje nikada nisu prijavile prebivali\u0161te - \u0161to uklju\u010duje na\u0161e iseljenike druge i tre\u0107e generacije i tako dalje. Kao \u0161to vidite, to \u0107e nam omogu\u0107iti i da utvrdimo, izme\u0111u ostalog, koliko je ljudi zapravo emigriralo iz Hrvatske. Ono \u0161to smatram va\u017enim naglasiti, jer se \u010desto zanemaruje, jest da \u0107e se ovo oslobo\u0111enje odobriti automatski: Porezna agencija bit \u0107e odgovorna za dono\u0161enje odluka bez ikakvih dodatnih postupaka. Naravno, svatko tko smatra da ima pravo na ovo oslobo\u0111enje mo\u017ee podnijeti zahtjev ako to zakon dopu\u0161ta.<\/p> Od prvog dana svog mandata nazna\u010dio je da ne mo\u017ee sam posti\u0107i rezultate, ve\u0107 da su politi\u010dka volja i institucionalna suradnja bitni. Ima li podr\u0161ku premijera i je li uspostavio suradnju s nadle\u017enim dr\u017eavnim agencijama?<\/strong><\/p> \u2014 Osnivanje Ministarstva, rekao bih, jasna je politi\u010dka poruka Vlade o tome kako planira rje\u0161avati demografiju kao nacionalno pitanje. Uvijek nagla\u0161avam da ovo nije Ministarstvo za mene, niti za stranku Domovinski pokret. Ovo nije stvar imena stranke od dva ili tri slova. Ministarstvo demografije i migracija dio je Vlade Republike Hrvatske i mogu re\u0107i da sam zadovoljan suradnjom koju imamo sa svim resorima. Vjerujem da smo kao dru\u0161tvo sazreli i svi prepoznajemo demografiju kao va\u017eno pitanje, od vojske, zdravstva i policije do znanosti i obrazovanja. Tako\u0111er \u017eelim istaknuti izvrsnu suradnju koju Ministarstvo ima sa znanstvenom zajednicom. Prije nekoliko dana potpisali smo sporazum o suradnji s Institutom za istra\u017eivanje migracija, a prethodno smo potpisali sporazum s Institutom Ivo Pilar i Hrvatskim katoli\u010dkim sveu\u010dili\u0161tem. Planiramo nastaviti u tom smjeru jer sam uvjeren da znanost mora predvoditi ovo pitanje, a politika mora donositi odluke.<\/p> Izme\u0111u ostalih, za savjetnike i bliske suradnike odabrao je poznate demografe, profesora Stjepana \u0160terca i profesora Tadu Juri\u0107a. Mo\u017eete li nam re\u0107i koja na\u010dela podupiru budu\u0107u demografsku politiku i kako ona \u010dini okosnicu strate\u0161kog dokumenta koji bi trebao postati klju\u010dan za demografsku obnovu?<\/strong><\/p> \u2014\u010cetiri savjetnika su pa\u017eljivo odabrana i s razlogom. \u010cinjenica da sam odabrao tri istaknuta demografa \u2014 profesora \u0160terc, profesora Juri\u0107a i dr. \u017divi\u0107a \u2014 kao i gospodina \u0160trigu, koji desetlje\u0107ima \u017eivi u Njema\u010dkoj, pokazuje da smo dali sve od sebe. To su ljudi koji su svoj profesionalni \u017eivot posvetili pitanjima kojima se bavimo. Oni su se usredoto\u010dili na demografiju i imigraciju, dok su drugi ta pitanja smatrali sporednima. Stoga \u0107e njihov doprinos biti klju\u010dan u onome \u0161to je pred nama. Izrada posebnog zakona veliki je izazov, ne samo zato \u0161to \u0107e biti na snazi nakon \u0161to napustimo du\u017enost. Ovaj zakon ne\u0107e samo uspostaviti na\u010dela, ve\u0107 \u0107e i stvoriti sustav za pra\u0107enje, osmi\u0161ljavanje i koordinaciju demografskih mjera, bilo na dr\u017eavnoj ili lokalnoj razini. Ovaj zakon bit \u0107e alat za pra\u0107enje demografskih kretanja. Naravno, prerano je raspravljati o detaljima, ali va\u017eno je da \u0107e ovaj zakon obuhvatiti i demografske trendove i imigraciju. Ne\u0107e biti strate\u0161ki dokument jednog ministra, niti jedne vlade, ve\u0107 lex specialis koji \u0107e obvezivati sve agencije i one koji dolaze u nadolaze\u0107im godinama.<\/p> Kona\u010dno, \u0161to \u0107ete smatrati svojim uspjehom na vlasti? Pove\u0107anje broja ro\u0111enih? Zna\u010dajan povratak hrvatskih iseljenika?<\/strong><\/p> Vrlo je te\u0161ko o tome govoriti. Kad sam prihvatio du\u017enost ministra, znao sam da \u0107u se baviti problemom za koji nema jednostavnih rje\u0161enja ni brzih rezultata. Trendovi koje imamo godinama ne mogu se promijeniti s jednom ili dvije mjere, koliko god one bile dobro promi\u0161ljene i primjerene. Trebat \u0107e nam dugo vremena da se obnovimo i vratimo nadu, da se na\u0161e obitelji otvore novom \u017eivotu i da na\u0161e institucije postanu osjetljivije na potrebe gra\u0111ana. To je proces koji ima svoj tijek. Ono \u0161to je meni va\u017eno, i \u0161to \u0107u smatrati svojim uspjehom, jest da postavimo zdrave temelje za taj dugoro\u010dni proces i da se negativni trendovi zaustave - odnosno da se promjene po\u010dnu oblikovati. Ponovno \u0107u spomenuti nadu, jer vjerujem da je bez nje sve uzalud. Uspjeh u demografiji posti\u0107i \u0107emo kada ljudima vratimo nadu: nadu da je promjena mogu\u0107a, da mogu imati i odgajati djecu u zdravom i sigurnom okru\u017eenju, da \u0107e se, kada odrastu, netko brinuti o njima...<\/p> <\/p>![\"\"](\"https:\/\/crolatam.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/DSC03069-740x1024-1-217x300.webp\")
<\/figure><\/div>![\"\"](\"https:\/\/crolatam.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/DSC03073-1-300x200.webp\")
<\/figure><\/div>![\"\"](\"https:\/\/crolatam.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/2202-300x219.webp\")
<\/figure>![\"\"](\"https:\/\/crolatam.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Ivan-Sipic-23m-683x1024-1-200x300.webp\")
<\/figure>
![\"\"](\"https:\/\/crolatam.com\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/BANNER-RECTANGULAR-1.jpeg\")
<\/a><\/div>![\"\"](\"https:\/\/crolatam.com\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/BANNER-HORIZONTAL-1-1.jpeg\")
<\/a><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"