{"id":4329,"date":"2025-01-22T11:39:00","date_gmt":"2025-01-22T11:39:00","guid":{"rendered":"https:\/\/crolatam.com\/?p=4329"},"modified":"2025-04-28T14:31:23","modified_gmt":"2025-04-28T14:31:23","slug":"los-precios-de-los-alimentos-en-croacia-se-disparan-un-45-en-solo-cuatro-anos-por-que","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/los-precios-de-los-alimentos-en-croacia-se-disparan-un-45-en-solo-cuatro-anos-por-que\/","title":{"rendered":"Cijene hrane u Hrvatskoj su naglo porasle za 45% u samo \u010detiri godine: za\u0161to?"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure>

Inflacija ostaje vru\u0107a tema u Hrvatskoj, a cijene hrane i usluga i dalje rastu.<\/strong><\/h3>

Dok dru\u0161tvene mre\u017ee vrve raspravama o tome jesu li za to krivi profiti trgovaca, na vidjelo izlaze dublji ekonomski \u010dimbenici.<\/p>

Kako je izvje\u0161teno Leader.hr<\/a> , Stru\u010dnjaci, poslovni ljudi i analiti\u010dari istra\u017euju \u0161to stoji iza porasta cijena i kako on utje\u010de na svakodnevni \u017eivot.<\/p>

Cijene hrane uzrokuju porast inflacije<\/strong><\/h3>

Prema rije\u010dima poslovnog \u010dovjeka i matemati\u010dara Nenada Baki\u0107a, cijene hrane u Hrvatskoj porasle su za 451 TP3T od 2020. godine, u usporedbi s prosjekom EU od 331 TP3T, prema podacima Eurostata.<\/p>

Na primjer, cijena kruha u Hrvatskoj porasla je za 611 TP3T, u usporedbi s 351 TP3T u EU. Jaja su poskupjela za 631 TP3T, vo\u0107e za 401 TP3T, meso za 381 TP3T, a povr\u0107e za 441 TP3T. <\/p>

Zanimljivo je da Baki\u0107 odbacuje uvo\u0111enje eura kao uzrok, napominju\u0107i da se razlika u cijenama zapravo malo smanjila nakon njegovog uvo\u0111enja.<\/p>

\u201cKada je uveden euro, jaz se zapravo smanjio u sljede\u0107a \u010detiri mjeseca. Jesu li trgovci odjednom postali pohlepni? Ne, rast je ostao gotovo konstantan (u usporedbi s EU). Glavni razlozi za pove\u0107anje vjerojatno su visoka dr\u017eavna potro\u0161nja i, posebno, rastu\u0107e razine pla\u0107a i turizam, koji generira ve\u0107u potra\u017enju.\u201c.<\/p>

Me\u0111utim, vrijedno je napomenuti da najskuplji artikli rastu br\u017ee (u usporedbi s EU) od najjeftinijih: maslac i maslinovo ulje u usporedbi s drugim uljima; vino u usporedbi s pivom, naveo je na svom Facebook profilu.<\/p>

\nhttps:\/\/twitter.com\/nbakic\/status\/1880956748921500117\n<\/div><\/figure>

Rastu\u0107a potra\u017enja za kvalitetnim gorivima pove\u0107ava cijenu kruha<\/strong><\/h3>

Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta isti\u010de sektor kruha i pekarstva kao posebno unosan, privla\u010de\u0107i sna\u017ena doma\u0107a i strana ulaganja.<\/p>

Promjena preferencija potro\u0161a\u010da prema zdravijem i kvalitetnijem kruhu dodatno je povisila cijene. Nadalje, urbanizacija i u\u017eurbaniji na\u010din \u017eivota zna\u010de da se sve vi\u0161e ljudi okre\u0107e kupovnom kruhu i gotovim jelima, \u0161to pove\u0107ava potra\u017enju.<\/p>

Moderna proizvodnja kruha, s fokusom na pakiranje, aditive i distribuciju, tako\u0111er pove\u0107ava tro\u0161kove. Ivanov isti\u010de da, iako inflacija pove\u0107ava tro\u0161kove za proizvo\u0111a\u010de, \u010desto su potro\u0161a\u010di ti koji snose najve\u0107i teret vi\u0161ih cijena.<\/p>

Inflacija i obiteljski prora\u010duni<\/strong><\/h3>

Relativno nizak prosje\u010dni dohodak u Hrvatskoj zna\u010di da hrana i dalje \u010dini zna\u010dajan dio ku\u0107anske potro\u0161nje. Kako cijene rastu, ljudi obi\u010dno smanjuju konzumaciju mesa i prelaze na osnovne namirnice poput kruha, jaja i povr\u0107a.<\/p>

Me\u0111utim, \u010dak su i te osnovne stvari postale skupe, \u0161to je dodatno opteretilo prora\u010dune.<\/p>

Vladine politike, uklju\u010duju\u0107i visoke stope PDV-a na hranu, pogor\u0161avaju problem. S rastu\u0107im tro\u0161kovima energije, rada i prijevoza, poduze\u0107a nemaju drugog izbora nego prenijeti te tro\u0161kove na potro\u0161a\u010de.<\/p>

EU fondovi i monetarna ekspanzija: ma\u010d s dvije o\u0161trice<\/strong><\/h3>

Iako su fondovi EU pomogli potaknuti rast BDP-a Hrvatske, oni su tako\u0111er doprinijeli inflaciji. Analiti\u010dari Reddita isti\u010du ogroman porast ponude novca u Hrvatskoj: pove\u0107anje ponude novca M1 od 105% od 2019., u usporedbi s 26% u eurozoni. Unato\u010d rastu realnog BDP-a od 18%, nesrazmjerno pove\u0107anje ponude novca poti\u010de rast cijena.<\/p>

Hrvatska ovisnost o uvozu dodatno komplicira situaciju. S ograni\u010denom doma\u0107om proizvodnjom, rastu\u0107e globalne cijene brzo se odra\u017eavaju na lokalnim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>

U me\u0111uvremenu, industrijska i prehrambena proizvodnja i dalje opada, \u0161to dovodi u pitanje dugoro\u010dnu ekonomsku otpornost zemlje.<\/p>

Ravnote\u017ea izme\u0111u pogodnosti i propisa<\/strong><\/h3>

Kriti\u010dari tvrde da oligopolisti\u010dke strukture u maloprodaji doprinose inflaciji, budu\u0107i da nacionalni lanci dominiraju s otprilike tre\u0107inom tr\u017ei\u0161ta. Dok neki pozivaju na intervenciju vlade, drugi upozoravaju da bi stroga regulacija mogla biti kontraproduktivna. Umjesto toga, poti\u010du na usredoto\u010denost na borbu protiv kartela i poticanje konkurencije.<\/p>

Zasad vlada i dalje ima koristi od rastu\u0107ih cijena, jer prihodi od PDV-a pove\u0107avaju dr\u017eavni prora\u010dun. Me\u0111utim, ako se ne rije\u0161e sistemski problemi poput stagnacije proizvodnje i vi\u0161ka ponude novca, inflacija bi mogla ostati stalan problem.<\/p>

\"\"<\/a><\/div>
\"\"<\/a><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

La inflaci\u00f3n sigue siendo un tema candente en Croacia, con los precios de los alimentos y los servicios continuando aumentando. Mientras en las redes sociales se desatan debates sobre si las ganancias de los minoristas son las culpables, est\u00e1n saliendo a la luz factores econ\u00f3micos m\u00e1s profundos. Como inform\u00f3 Lider.hr , expertos, empresarios y analistas analizan qu\u00e9 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[75],"tags":[92,86,93],"class_list":["post-4329","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-economia-y-finanzas","tag-croacia","tag-economia","tag-inflacion"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4329","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4329"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4329\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4331,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4329\/revisions\/4331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4329"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4329"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4329"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}