\u2013 Nakon toga se pove\u0107ao broj zahtjeva za hrvatsko dr\u017eavljanstvo, posebno iz Ju\u017ene Amerike, s vi\u0161e od 6500 obra\u0111enih zahtjeva samo u 2023. godini, ka\u017ee Milas, dodaju\u0107i da danas diljem svijeta \u017eivi oko milijun Hrvata s hrvatskim dr\u017eavljanstvom.<\/p>
To predstavlja tre\u0107inu od otprilike 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji \u017eive izvan Hrvatske i diljem svijeta.<\/p>
Ne sla\u017ee se da je dobivanje hrvatskog dr\u017eavljanstva motivirano isklju\u010divo \u017eeljom da ono bude odsko\u010dna daska za prelazak u bogatije \u010dlanice Europske unije.<\/p>
\u201eNisam siguran da toliko Hrvata u dijaspori \u017eeli nau\u010diti hrvatski jezik i krenuti dalje\u201c, rekao je dr\u017eavni tajnik, dodaju\u0107i da je, dok je to pitanje bilo u nadle\u017enosti njegovog kabineta, odobravao do 500 stipendija godi\u0161nje za u\u010denje hrvatskog jezika u Hrvatskoj. <\/p>
\u2013 Me\u0111utim, interes za u\u010denje jezika je puno ve\u0107i, zbog \u010dega smo pokrenuli i online te\u010dajeve koji imaju vi\u0161e od 20.000 polaznika, isti\u010de.<\/p>
Ka\u017ee da dobar broj stipendista ostaje u Hrvatskoj i da poznaje mnoge koji su se o\u017eenili, osnovali obitelji i prona\u0161li posao. Oni koji se vrate u svoje domovine vra\u0107aju se promijenjeni i slu\u017ee kao svojevrsni most izme\u0111u Hrvatske i zemlje iz koje su do\u0161li nau\u010diti hrvatski.<\/p>
Razlozi za povratak: Sigurnost, pet godina bez poreza<\/strong><\/p> Milas je uvjeren da \u0107e jo\u0161 jedna vladina mjera pozitivno utjecati na profitabilnost. Rije\u010d je o izmjenama Zakona o porezu na dohodak kojima se od poreza na dohodak osloba\u0111aju Hrvati koji se vra\u0107aju iz inozemstva i potomci hrvatskih iseljenika na razdoblje od pet godina, po\u010dev\u0161i od 1. sije\u010dnja ove godine. Uvjet je da su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.<\/p> \u201cOve porezne olak\u0161ice odnose se na sve pripadnike hrvatskog naroda, na hrvatske gra\u0111ane s prebivali\u0161tem u europskim i prekomorskim zemljama\u201d, izjavio je dr\u017eavni tajnik, dodaju\u0107i da \u0107e se u\u010dinci ove mjere vidjeti sljede\u0107e godine. <\/p> \u201cSiguran sam da \u0107e za veliki broj Hrvata izvan Hrvatske ovo biti jedan od razloga za\u0161to \u0107e se vratiti\u201d, rekao je.<\/p> Tako\u0111er se isti\u010de da sigurnost \u017eivota u Hrvatskoj igra va\u017enu ulogu za povratnike. <\/p> \u201c\u010cesto to uzimamo zdravo za gotovo, mislimo da je to jednostavno tako, ali to nije slu\u010daj u stvarnom svijetu. Sigurnost se pokazuje kao jedan od najva\u017enijih faktora pri odluci o povratku, a nije lako i\u0161\u010dupati se i oti\u0107i negdje drugdje\u201d, ka\u017ee Milas.<\/p> Imigracijski trendovi u Hrvatskoj<\/strong><\/p> Uz stalnu i tradicionalnu imigraciju hrvatskih iseljenika iz Ju\u017ene Amerike, pandemija koronavirusa nesumnjivo predstavlja zna\u010dajnu promjenu u migracijskim obrascima. \u017delio bih istaknuti da smo prvi put otkako je Hrvatska stekla neovisnost vidjeli pove\u0107anu imigraciju hrvatskih iseljenika iz Australije, Kanade i SAD-a, koji su bili zadovoljni na\u010dinom na koji se Hrvatska nosila s pandemijskom krizom i tada\u0161njim mjerama. Ovo je dobar primjer va\u017enosti razmatranja demografije i imigracije kroz me\u0111uresornu prizmu, u ovom slu\u010daju, djelovanja Ministarstva zdravstva. Sve grane dr\u017eavne uprave trebale bi usvojiti ovaj pristup.<\/p> Dr\u017eavni tajnik navodi da njegov Ured, kao i druge institucije, na razne na\u010dine poku\u0161avaju privu\u0107i Hrvate izvan Hrvatske, posebno mlade ljude, pa je od akademske godine 2018.\/2019. na snazi posebna upisna kvota za studente koji su pripadnici hrvatske dijaspore i hrvatske nacionalne manjine, a \u017eive u 12 europskih zemalja.<\/p> \u201eU po\u010detku je bilo prili\u010dno te\u0161ko, a danas je broj tih studenata ve\u0107i od 200\u201c, ka\u017ee Milas, otkrivaju\u0107i da razmi\u0161ljaju o pro\u0161irenju mjesta na privatne visoko\u0161kolske ustanove i ponudi studentima vi\u0161e studijskih programa na engleskom jeziku.<\/p> \u201eU po\u010detku se to mnogima mo\u017eda ne\u0107e \u010diniti prihvatljivim, ali uzmimo mladog Hrvata koji se treba upisati na sveu\u010dili\u0161te, koji govori hrvatski, ali ne dovoljno dobro za studiranje. Ako mu ponudimo te\u010daj engleskog jezika, sigurno \u0107e mo\u0107i nau\u010diti hrvatski tijekom studija i ostati u Hrvatskoj danas ili sutra\u201c, obja\u0161njava.<\/p> Vlada \u0107e tako\u0111er osnovati Vije\u0107e mladih.<\/strong><\/p> Va\u017enu ulogu u pobolj\u0161anju odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske ima Vladino vije\u0107e za Hrvate izvan Hrvatske, koje je pokrenulo niz inicijativa, a radi njihovog ja\u010danja broj \u010dlanova ovog tijela pove\u0107at \u0107e se s 55 na 65, od \u010dega je 13 predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine, 17 predstavnika hrvatske nacionalne manjine i 35 hrvatskih iseljenika.<\/p> Kako bi se \u010duo autenti\u010dan glas mladih Hrvata, Vlada planira osnovati Vije\u0107e mladih, koje bi tako\u0111er imalo 65 \u010dlanova.<\/p> Hrvatski sabor trebao bi proglasiti Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, umjesto dana istog imena koji nikada nije odr\u017ean, tijekom kojeg bi Hrvati izvan Hrvatske imali priliku pokazati tko su u svojoj domovini, kako su sa\u010duvali zajedni\u010dku ba\u0161tinu i identitet te razviti brojne kulturne, gospodarske, obrazovne i druge suradnje s dionicima u Hrvatskoj.<\/p> Ured svake godine podr\u017eava projekte Hrvata u inozemstvu sve zna\u010dajnijim financiranjem. \u201eKad sam prije devet godina preuzeo du\u017enost ravnatelja ureda, njegov prora\u010dun bio je oko pet ili \u0161est milijuna eura; danas je 36 milijuna eura\u201c, ka\u017ee Milas, napominju\u0107i da je vlada, putem raznih dr\u017eavnih agencija, od 2016. godine dodijelila vi\u0161e od 400 milijuna eura za razli\u010dite projekte.<\/p> \u201eNe sumnjam da se mnogo toga mo\u017ee u\u010diniti i ne bojim se demografskog sloma, ali je potrebno o tome razgovarati i boriti se protiv toga\u201c, ka\u017ee dr\u017eavna tajnica Milas.<\/p> Nije lako Hrvatima u Srbiji, ali Hrvatska ih podr\u017eava.<\/strong><\/p> Komentiraju\u0107i okolnosti koje trenutno pro\u017eivljavaju Hrvati u Srbiji, ka\u017ee da im \u201cnije lako, ali su Hrvati u Srbiji svjesni da ih Hrvatska podr\u017eava sna\u017enije nego ikad\u201d.<\/p> \u201cU posljednjih 30 godina pro\u0161li su kroz mnogo toga, a i dalje izra\u017eavaju strah, netoleranciju i govor mr\u017enje\u201d, ka\u017ee dr\u017eavni tajnik.<\/p> Tako\u0111er ka\u017ee da se Hrvatska "svim sredstvima" bori za ispunjenje sporazuma prema kojem bi Hrvati imali svoje predstavnike na svim razinama vlasti, ali da "za sada to nije slu\u010daj".<\/p> \u201eAko imamo mehanizme i mogu\u0107nosti da to rije\u0161imo danas ili sutra, rije\u0161it \u0107emo. Mo\u017eda nije ugodno govoriti o reciprocitetu, ali pripadnicima srpske zajednice u Hrvatskoj sve je zajam\u010deno sporazumom (o za\u0161titi prava hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj) i Ustavom\u201c, naglasio je Milas.<\/p> <\/p>
![\"\"](\"https:\/\/crolatam.com\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/BANNER-RECTANGULAR-1.jpeg\")
<\/a><\/div>![\"\"](\"https:\/\/crolatam.com\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/BANNER-HORIZONTAL-1-1.jpeg\")
<\/a><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"