{"id":5045,"date":"2026-04-27T22:51:27","date_gmt":"2026-04-27T22:51:27","guid":{"rendered":"https:\/\/crolatam.com\/?p=5045"},"modified":"2026-04-30T11:49:03","modified_gmt":"2026-04-30T11:49:03","slug":"crece-la-dependencia-de-importaciones-de-alimentos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/crece-la-dependencia-de-importaciones-de-alimentos\/","title":{"rendered":"Ovisnost Hrvatske o uvozu hrane raste, a stru\u010dnjaci upozoravaju na potrebu reformi."},"content":{"rendered":"<p><strong>Hrvatski poljoprivredni model suo\u010dava se sa strukturnim izazovima koji utje\u010du na njegovu konkurentnost i samodostatnost. Stru\u010dnjaci isti\u010du hitnu potrebu za strategijom koja ja\u010da lokalnu proizvodnju i razvoj proizvoda s vi\u0161om dodanom vrijedno\u0161\u0107u.<\/strong><\/p><p>Hrvatski poljoprivredni sektor suo\u010dava se sa zna\u010dajnim strukturnim izazovima, obilje\u017eenim rastu\u0107om ovisno\u0161\u0107u o uvozu hrane. Prema rije\u010dima stru\u010dnjaka, ovaj trend nagla\u0161ava potrebu za dubinskom reformom i dugoro\u010dnom strategijom za ja\u010danje doma\u0107e proizvodnje i pobolj\u0161anje odr\u017eivosti sustava.<\/p><p>Aleksandar Me\u0161i\u0107, dekan Poljoprivrednog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, upozorio je da je trenutni trgovinski model \u0161tetan za zemlju. Hrvatska izvozi sirovine poput \u017eitarica i uljarica, ali uvozi prera\u0111ene proizvode ve\u0107e vrijednosti, \u0161to dovodi do dugoro\u010dnih ekonomskih gubitaka i slabljenja konkurentnosti sektora.<\/p><p>U tom kontekstu, Me\u0161i\u0107 je naglasio da subvencioniranje samo primarne proizvodnje bez razvoja prera\u0111iva\u010dkih kapaciteta zna\u010di preno\u0161enje vrijednosti na druga tr\u017ei\u0161ta. Hrvatski proizvodi se prera\u0111uju u inozemstvu i ponovno ulaze u zemlju kao gotovi proizvodi, \u0161to ograni\u010dava razvoj lokalne industrije i smanjuje gospodarski potencijal poljoprivrednog sektora.<\/p><p>Jedna od sredi\u0161njih tema rasprave je samodostatnost hrane, za koju stru\u010dnjaci smatraju da bi trebala postati strate\u0161ki prioritet. Trenutno Hrvatska ostvaruje samodostatnost od otprilike 601.000 tona u svinjetini i govedini, 751.000 tona u peradi i manje od 501.000 tona u vo\u0107u i povr\u0107u, \u0161to odra\u017eava zna\u010dajnu ovisnost o vanjskim opskrbama.<\/p><p>Cilj, prema rije\u010dima stru\u010dnjaka, nije nu\u017eno globalno konkuriranje, ve\u0107 jam\u010denje doma\u0107e opskrbe, posebno za ku\u0107anstva i turisti\u010dki sektor. Kako bi se to postiglo, predla\u017eu pobolj\u0161anje organizacije proizvodnje, uklju\u010divanje tehnologije i ja\u010danje tehni\u010dke stru\u010dnosti, \u0161to bi omogu\u0107ilo ve\u0107u kvalitetu i smanjenje tro\u0161kova.<\/p><p>Jo\u0161 jedna strukturna slabost su ograni\u010deni kapaciteti za preradu hrane. Iako Hrvatska proizvodi dovoljno \u017eitarica i uljarica za izvoz, nedostaje joj odgovaraju\u0107a infrastruktura za njihovu lokalnu preradu u proizvode s vi\u0161om dodanom vrijedno\u0161\u0107u. Ova se situacija djelomi\u010dno ponavlja u proizvodnji vo\u0107a i povr\u0107a, gdje se razina samodostatnosti razlikuje ovisno o usjevu.<\/p><p>U nekim slu\u010dajevima, poput mandarina, proizvodnja u potpunosti pokriva doma\u0107u potra\u017enju, dok tre\u0161nje i vi\u0161nje \u010dak prema\u0161uju lokalnu potro\u0161nju. Ostali proizvodi, poput jabuka, dose\u017eu gotovo 801 000 tona samodostatnosti, a raj\u010dice i kupus kre\u0107u se izme\u0111u 701 000 i 801 000 tona. Me\u0111utim, proizvodnja krumpira kre\u0107e se oko 501 000 tona, unato\u010d tome \u0161to je u pro\u0161losti zadovoljavala nacionalnu potra\u017enju.<\/p><p>Unato\u010d sredstvima dostupnim putem Europske unije, rezultati nisu bili onakvi kakvi su se o\u010dekivali. Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, istaknula je da ulaganja nisu uvijek generirala dodanu vrijednost te upozorila da se uspjeh ne mjeri isklju\u010divo kori\u0161tenjem sredstava, a ne konkretnim rezultatima.<\/p><p>U istom smislu, Me\u0161i\u0107 je naglasio nedostatak jasnih ciljeva i u\u010dinkovitih evaluacija u politikama potpore. Nadalje, podaci koje je predstavio zastupnik u Europskom parlamentu Marko Ve\u0161ligaj pokazuju da je rast nominalne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj od 2010. iznosio 91.330 penija, \u0161to je znatno ispod prosjeka Europske unije od 521.330 penija. U realnom smislu, \u010dak je do\u0161lo do pada.<\/p><p>Ova situacija svrstava zemlju me\u0111u najslabije u europskom bloku u poljoprivrednim pitanjima, \u0161to dodatno nagla\u0161ava hitnost provedbe reformi. Stru\u010dnjaci se sla\u017eu da Hrvatska mora preusmjeriti svoju strategiju prema ja\u010danju lokalne proizvodnje, razvoju prera\u0111iva\u010dke industrije i pobolj\u0161anju u\u010dinkovitosti dostupnih resursa.<\/p><p><strong>Fontana:<\/strong> Tjedan Hrvatske \/ Foto: Tjedan Hrvatske<\/p><p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatski poljoprivredni model suo\u010dava se sa strukturnim izazovima koji utje\u010du na njegovu konkurentnost i samodostatnost. Stru\u010dnjaci isti\u010du hitnu potrebu za strategijom koja ja\u010da lokalnu proizvodnju i razvoj proizvoda s vi\u0161om dodanom vrijedno\u0161\u0107u.<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":5047,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[75,162,76],"tags":[92,86,89,319],"class_list":["post-5045","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-economia-y-finanzas","category-economia-y-negocios","category-empresas-y-comercio-exterior","tag-croacia","tag-economia","tag-finanzas","tag-importaciones"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5045","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5045"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5045\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5048,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5045\/revisions\/5048"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5045"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5045"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5045"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}