Od 2023. godine u Hrvatsku dolazi sve ve\u0107i broj imigranata iz ju\u017enoameri\u010dkih zemalja, od kojih mnogi tako\u0111er imaju hrvatske korijene. Jezi\u010dna barijera u po\u010detku im je predstavljala najve\u0107i izazov, pa je Caritas Zagreba\u010dke nadbiskupije pro\u0161le godine pokrenuo te\u010daj hrvatskog jezika, koji je ove godine pro\u0161iren i na strane radnike.<\/p>
\u201cImamo ograni\u010den broj ljudi koje mo\u017eemo prihvatiti kako bismo pratili njihov napredak i osigurali kvalitetu na\u0161e usluge. Pro\u0161le godine prvi put smo upisali oko 20 ljudi, a ove godine na te\u010daju ih je bilo oko 30\u201d, rekla je Mejrema Lujinovi\u0107, socijalna radnica u odjelu za socijalne usluge CZN-a, u intervjuu za novinsku agenciju HINA.<\/p>
Te\u010daj je besplatan za polaznike jer projekt financira Hrvatski Caritas.<\/p>
Lujijovi\u0107 ka\u017ee da postoji veliki interes, da im ljudi sami prilaze i da je jedan od ciljeva bolje se upoznati i podr\u017eati u Hrvatskoj.<\/p>
Prema izmjenama Zakona o imigraciji, koje je Hrvatski sabor usvojio sredinom svibnja, strani dr\u017eavljani koji rade i borave u Hrvatskoj moraju u roku od godinu dana polo\u017eiti ispit iz hrvatskog jezika i latini\u010dnog pisma na razini A1.1 kako bi obnovili dozvolu boravka i rada.<\/p>
Caritasov te\u010daj traje tri mjeseca i odr\u017eava se dva puta tjedno. Oni koji se \u017eele upisati mogu to u\u010diniti kontaktiranjem slu\u017ebenih brojeva telefona i adresa e-po\u0161te koje su prvi polaznici po\u010deli dijeliti, obja\u0161njava Lujinovi\u0107.<\/p>
\u201cDo\u010dekujemo svakog od njih. Razgovaramo s njima kako bismo saznali vi\u0161e o njihovoj situaciji i razlozima njihovog dolaska. Nekima je potrebna po\u010detna pomo\u0107 u obliku paketa hrane dok se ne smjeste. Ponekad ih uputimo u sve \u0161to mogu dobiti i gdje mogu dobiti potrebne dokumente za boravak u Hrvatskoj\u201d, rekao je.<\/p>
Ve\u0107ina sudionika dolazi iz Argentine, \u010cilea, Perua i Kolumbije, a ne\u0161to manje iz Kube, Brazila i Meksika. Te\u010daju su se pridru\u017eili i imigranti iz azijskih zemalja, prvenstveno Indije.<\/p>
\u201cUglavnom dolaze zbog posla, ali i zbog rastu\u0107e nesigurnosti u ju\u017enoameri\u010dkim zemljama. Ve\u0107ina njih ka\u017ee da im je vrlo te\u0161ko ostaviti djecu samu na ulici te spominju visoku stopu kriminala, kartele i nasilje\u201d, izvje\u0161tava Lujinovi\u0107.<\/p>
Koordinatorica projekta, Sanela Kova\u010d Gajski, isti\u010de da me\u0111u razlozima iseljavanja va\u017enu ulogu imaju i ekonomski \u010dimbenici.<\/p>
\u201cLjudi s visokom razinom obrazovanja tamo se bore za pre\u017eivljavanje zbog niskih pla\u0107a i ne mogu osigurati osnovni \u017eivotni standard. Zato tra\u017ee bolji \u017eivot. Kao \u0161to su Hrvati nekada odlazili u Ju\u017enu Ameriku, danas svjedo\u010dimo obrnutom valu u kojem se neki potomci hrvatskih iseljenika vra\u0107aju u Hrvatsku\u201d, rekao je.<\/p>
Iako mnogi ju\u017enoameri\u010dki imigranti imaju visoko obrazovanje, op\u0107enito ne mogu dobiti bolje pla\u0107ene poslove koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama bez poznavanja jezika. Trenutno mu\u0161karci rade prvenstveno u gra\u0111evinarstvu, a \u017eene u ugostiteljstvu i \u010di\u0161\u0107enju.<\/p>
\u201cTe\u010daj je organiziran prema njihovoj raspolo\u017eivosti, \u0161to nije lako s obzirom na to da rade i do 12 sati dnevno. Moramo koordinirati kada nisu na poslu i kada netko mo\u017ee \u010duvati djecu. Mnogi se \u010dimbenici moraju uskladiti kako bi mogli poha\u0111ati nastavu i imati slobodnog vremena za u\u010denje jezika\u201d, ka\u017ee Kova\u010d Gajski.<\/p>
Budu\u0107i da cijele obitelji \u010desto dolaze iz Ju\u017ene Amerike, nije neuobi\u010dajeno da i djeca sudjeluju u nastavi hrvatskog jezika.<\/p>
\u201cDjeca br\u017ee u\u010de jezik jer poha\u0111aju \u0161kolu, dok je roditeljima te\u017ee. Suo\u010davaju se i s financijskim pote\u0161ko\u0107ama jer moraju pokrivati visoke stanarine, ra\u010dune za re\u017eije, tro\u0161kove zdravstvene za\u0161tite i izvannastavne aktivnosti za svoju djecu. Imamo obitelj s \u010detvero djece: najstarije ima 14, a najmla\u0111e tri godine; a zdravstveno osiguranje za svako dijete ko\u0161ta oko 160 eura mjese\u010dno\u201d, rekao je Lujinovi\u0107.<\/p>
Za razliku od ju\u017enoameri\u010dkih obitelji, u azijskim zemljama \u010desto jedan \u010dlan obitelji sti\u017ee prvi, dok ostali sti\u017eu kasnije ili ostaju u svojoj zemlji podrijetla.<\/p>
\u201cLjudi iz Ju\u017ene Amerike br\u017ee u\u010de hrvatski od ljudi iz Azije, gdje su pismo i jezik potpuno druga\u010diji. Treba im vi\u0161e vremena za integraciju, iako su i vrlo otvoreni\u201d, rekao je Kova\u010d Gajski.<\/p>
Uz te\u010dajeve jezika, program uklju\u010duje i izlete kako bi polaznici mogli bolje upoznati Hrvatsku i njezinu kulturu. Ve\u0107ina njih ovdje vidi svoju budu\u0107nost, naglasio je Lujinovi\u0107.<\/p>
\u201cVrlo su zadovoljni \u017eivotom u Hrvatskoj. Nagla\u0161avaju da je zemlja lijepa i ure\u0111ena te da su ljudi vrlo prijateljski raspolo\u017eeni. \u017dele nau\u010diti jezik, \u017eele da se njihova djeca \u0161to vi\u0161e integriraju i da komuniciraju i sa svojim sunarodnjacima i s Hrvatima\u201d, rekao je.<\/p>
\u201cZa njih je program prilika za izgradnju osje\u0107aja me\u0111usobnog zajedni\u0161tva. Upoznali su se i postali su sustav podr\u0161ke jedni drugima\u201d, rekao je Kova\u010d Gajski.<\/p>
Fontana<\/strong>HINA<\/p> Fotografija<\/strong>HINA<\/p> <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Caritasov te\u010daj traje tri mjeseca u Hrvatskoj i odr\u017eava se dva puta tjedno.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":5383,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[83,84],"tags":[375,92,379,88,376,141,378,87],"class_list":["post-5382","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-educacion-y-becas","category-migracion-y-diaspora","tag-caritas","tag-croacia","tag-curso","tag-diaspora","tag-idioma","tag-inmigrantes","tag-lengua","tag-migracion"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5382"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5382\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5387,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5382\/revisions\/5387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5383"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5382"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}