{"id":5404,"date":"2026-05-25T09:32:08","date_gmt":"2026-05-25T09:32:08","guid":{"rendered":"https:\/\/crolatam.com\/?p=5404"},"modified":"2026-05-25T09:40:48","modified_gmt":"2026-05-25T09:40:48","slug":"croacia-produce-menos-alimentos-que-antes-de-su-ingreso-en-la-union-europea-en-2013","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/croacia-produce-menos-alimentos-que-antes-de-su-ingreso-en-la-union-europea-en-2013\/","title":{"rendered":"Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju 2013. godine"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU) 2013. godine, a uvoz hrane naglo raste, upozorila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">HUP tvrdi da su produktivnost, ulaganja i upravljanje zemlji\u0161tem klju\u010dni za smanjenje ovisnosti o uvozu.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">U analiti\u010dkom dodatku &quot;Fokusu tjedna&quot; (Fokus tjedna) napomenuli su da trenutna energetska kriza pove\u0107ava rizik od rasta cijena hrane.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Hrana ponovno postaje jedno od klju\u010dnih pitanja za ekonomsku i sigurnosnu otpornost zemalja, a zemlje sa stabilnom proizvodnjom i razvijenom prehrambenom industrijom otpornije su na geopoliti\u010dke \u0161okove.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, Hrvatska, ka\u017ee HUP, \u201cjo\u0161 uvijek se pona\u0161a kao da je opskrba hranom dugoro\u010dno zajam\u010dena\u201d.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Poljoprivredna politika, nazna\u010dili su, desetlje\u0107ima se vodi na administrativni i proceduralni na\u010din, ostavljaju\u0107i proizvodnju, produktivnost i dugoro\u010dnu samodostatnost u drugom planu, zbog \u010dega Hrvatska danas trpi ozbiljne posljedice.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cFokus je bio na dobivanju 10 milijardi eura od ulaska u EU i poziva za prijedloge, a puno manje na tome \u0161to Hrvatska \u017eeli proizvoditi, gdje pove\u0107ati samodostatnost i kako razviti konkurentnu prehrambenu industriju.\u201c. <\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Stoga ne \u010dudi da \u0107e vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025. biti oko 14 posto ni\u017ea nego prije ulaska u EU 2013. i 25 posto ni\u017ea nego u 2012.\u201c, napominje se u \u201dFokusu tjedna\u201d autora Ivana Odr\u010di\u0107a, Josipe Filakovi\u0107 i Hrvoja Stoji\u0107a.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Europska unija sastoji se od 27 zemalja i predstavlja jedinstveno tr\u017ei\u0161te.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cProduktivnost poljoprivrednog rada u Hrvatskoj pala je za oko 19 posto u usporedbi s 2013. godinom i za vi\u0161e od 23 posto u usporedbi s 2012. godinom\u201d, navodi HUP.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Dodatni pritisak, nazna\u010dili su, uzrokovan je i naglim porastom tro\u0161kova rada od 12,1 posto u 2025., \u0161to je nekoliko puta vi\u0161e od rasta vrijednosti proizvodnje od 2,7 posto.&nbsp;<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">HUP ka\u017ee da je sve ve\u0107a ovisnost o uvozu hrane zabrinjavaju\u0107a. Trgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenim proizvodima gotovo se utrostru\u010dio od 2013., dosegnuv\u0161i tri milijarde eura u 2025.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107e pogor\u0161anje doga\u0111a se u sektorima s najve\u0107om dodanom vrijedno\u0161\u0107u i najve\u0107om va\u017eno\u0161\u0107u za sigurnost hrane. U sektoru vo\u0107a i povr\u0107a deficit se pove\u0107ao s oko 205 milijuna eura na vi\u0161e od 500 milijuna eura godi\u0161nje.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatska je 2025. godine izvezla vo\u0107a i povr\u0107a u vrijednosti od oko 230 milijuna eura, dok je uvoz dosegao gotovo 738 milijuna eura.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Regulatorna nepredvidljivost sustava tako\u0111er predstavlja problem, kao i \u010dinjenica da se poljoprivreda i prehrambena industrija jo\u0161 uvijek tretiraju odvojeno, prema HUP-u. \u201cBez sna\u017ene doma\u0107e proizvodnje nema stabilne doma\u0107e prerade, nema dodane vrijednosti, a nema ni izvoza\u201d, navodi se.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Analiti\u010dari HUP-a upozoravaju da \u201cnedavne djelomi\u010dne izmjene propisa o potporama za ulaganja u primarnu proizvodnju i preradu nisu dovoljne; potrebna je jasna strategija za proizvodnju hrane, upravljanje zemlji\u0161tem i razvoj prehrambene industrije s ciljem pove\u0107anja nacionalne proizvodnje i smanjenja ovisnosti o uvozu.\u201d.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Smatraju da bi dr\u017eavno poljoprivredno zemlji\u0161te trebalo transformirati u alat razvoja dodjelom stvarnim proizvo\u0111a\u010dima, uz jasne kriterije i dugoro\u010dnu sigurnost kori\u0161tenja, jer bez toga nema ulaganja u proizvodnju, navodnjavanje, modernizaciju, transformaciju i produktivnost.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Sustav potpora trebao bi biti usmjeren prema prioritetnim sektorima i tr\u017ei\u0161no orijentiranoj proizvodnji, a investicijske potpore trebale bi biti povezane sa stabilnijom i pristupa\u010dnijom doma\u0107om proizvodnjom hrane, ve\u0107om konkurentno\u0161\u0107u, ja\u010danjem prehrambene industrije i smanjenjem ovisnosti o uvozu.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Ka\u017eu da je potrebno smanjiti administrativna i porezna optere\u0107enja te osigurati porezne olak\u0161ice za osnovne prehrambene proizvode na razine usporedive s okolnim zemljama.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cSna\u017enija doma\u0107a proizvodnja preduvjet je za razvoj prerade i proizvoda s vi\u0161om dodanom vrijedno\u0161\u0107u. Bez predvidljivog regulatornog okvira, jasnih razvojnih prioriteta i politi\u010dke volje za provo\u0111enje reformi, Hrvatska ne\u0107e zaustaviti pad doma\u0107e proizvodnje hrane\u201d, navodi se u HUP-u.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p><p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Fontana:<\/strong> HINA<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatska je izvezla vo\u0107e i povr\u0107e u vrijednosti od oko 230 milijuna eura, dok je uvoz dosegao gotovo 738 milijuna eura u 2025. godini.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":5047,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[77,162,76],"tags":[388,92,86,389,390,365],"class_list":["post-5404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-agronegocios-y-recursos-naturales","category-economia-y-negocios","category-empresas-y-comercio-exterior","tag-alimentos","tag-croacia","tag-economia","tag-hup","tag-importacion","tag-union-europea-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5404"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5404\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5409,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5404\/revisions\/5409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}