{"id":5717,"date":"2026-06-06T13:39:41","date_gmt":"2026-06-06T13:39:41","guid":{"rendered":"https:\/\/crolatam.com\/?p=5717"},"modified":"2026-06-06T20:58:30","modified_gmt":"2026-06-06T20:58:30","slug":"los-croatas-de-buenos-aires-vistieron-antiguos-y-olvidados-trajes-tradicionales","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/los-croatas-de-buenos-aires-vistieron-antiguos-y-olvidados-trajes-tradicionales\/","title":{"rendered":"Los croatas de Buenos Aires vistieron trajes tradicionales olvidados"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvati u Buenos Airesu odr\u017eali su paradu tradicionalnih no\u0161nji koje su generacijama \u010duvali u Argentini i nose kako bi odr\u017eali vezu s dalekom Hrvatskom, izvijestila je HRT televizija.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Stotinjak sudionika okupilo se prije tjedan dana u Hrvatskom domu, njihovom prostoru u glavnom gradu ove ju\u017enoameri\u010dke zemlje, povodom Dana dr\u017eavnosti Republike Hrvatske i Tjedna Hrvata u inozemstvu, demonstracije koja se ove godine obilje\u017eava diljem svijeta.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Predstavili su vi\u0161e od 90 tradicionalnih no\u0161nji iz razli\u010ditih regija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih podru\u010dja gdje \u017eive hrvatske zajednice. <\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cBilo bi nemogu\u0107e razumjeti Buenos Aires bez tog malog dijela Hrvatske\u201d, izjavio je Gast\u00f3n Juan Santos, du\u017enosnik Buenos Airesa odgovoran za imigrantske zajednice.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvati su emigrirali u Argentinu tijekom 19. i 20. stolje\u0107a iz ekonomskih i politi\u010dkih razloga, a danas tamo \u017eivi otprilike 300 000 ljudi hrvatskog podrijetla. To je ju\u017enoameri\u010dka zemlja s najve\u0107om hrvatskom zajednicom.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cAko osoba zaboravi svoje korijene, ne mo\u017ee i\u0107i naprijed u budu\u0107nost\u201d, rekao je Santos.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Ideja za paradu potekla je od kulturno-folklorne udruge Prolje\u0107e, \u010diji bi mladi \u010dlanovi tijekom ljeta putovali u Hrvatsku kako bi sudjelovali na folklornim festivalima i radionicama. \u017deljeli su prikupiti sredstva za putovanje, ali i pokazati no\u0161nje koje su desetlje\u0107ima ostale skrivene.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cOduvijek smo znali da postoji velik broj originalnih hrvatskih tradicionalnih no\u0161nji. Budu\u0107i da na\u0161a djeca i mladi ove godine putuju u Hrvatsku, pomislili smo: za\u0161to ne bismo organizirali paradu?\u201d, objasnio je organizator Pablo Soto.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo su preci tih mladih ljudi hrvatskog podrijetla donijeli ta odijela u Argentinu. \u201cMnoga su godinama ostala pohranjena u kov\u010dezima\u201d, primijetio je Soto.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Pripreme su trajale mjesecima, jer je bilo potrebno prona\u0107i vlasnike no\u0161nji, utvrditi njihovo podrijetlo i prikupiti podatke o regijama iz kojih potje\u010du. U ovom su pothvatu sudjelovali \u010dlanovi udruge Prolje\u0107e, brojne obitelji, hrvatsko veleposlanstvo u Buenos Airesu, udruge Jadran i Croactivas te volonteri.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cSmatrali smo da \u0107e ovo biti vrlo va\u017ean doga\u0111aj. Vez, \u0161ivanje i sami kostimi dio su onoga \u0161to nas \u010dini prepoznatljivima\u201d, rekao je Mateo Pulfer, direktor udruge Prolje\u0107e.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Luc\u00eda Borhi objasnila je da su kostimi prikupljeni od brojnih obitelji koje su ih \u010duvale u svojim domovima. \u201cKontaktirali smo ih kako bismo vidjeli mogu li nam ih posuditi, ali i \u017eele li ih sami nositi i sudjelovati u paradi\u201d, rekla je.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvati prisiljeni napustiti svoje domove imali su malo mjesta u koferima kada su se ukrcavali na brodove u talijanskim lukama koji su plovili prema Ju\u017enoj Americi, ali neke su obitelji uspjele ponijeti dijelove svoje tradicionalne odje\u0107e. S vremenom je to postao simbol njihove povezanosti s domovinom.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Neke su no\u0161nje zavr\u0161ile u folklornim skupinama i kulturnim centrima, dok su druge ostale u obiteljima. Zbog toga su organizatori tijekom priprema morali provesti istra\u017eivanje kako bi otkrili njihovu povijest, podrijetlo i putovanje kojim su stigli do Argentine.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cBio je to prekrasan projekt\u201d, naglasila je Milagros Zori\u0107. \u201cObitelji su ulo\u017eile veliki trud da nam pomognu i da hrvatska kultura u Argentini bude vidljivija\u201d, dodala je.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Sudionica modne revije Jelena Bilanovi\u0107 \u0160aki\u0107 prisjetila se kako je njezina baka izra\u0111ivala i \u010duvala kolekciju tradicionalnih no\u0161nji iz razli\u010ditih regija. \u201cImala je no\u0161nje iz Bosne, Hercegovine, Zagreba, Like, Zadra i drugih dijelova Hrvatske. Danas pokazujemo barem dio onoga \u0161to smo uspjeli sa\u010duvati\u201d, rekla je.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno su upe\u010datljivi bili neki komadi \u010dije se podrijetlo vi\u0161e nije moglo sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi. \u201cNe znam mnogo o ovom odijelu jer nije moje\u201d, izjavio je Gast\u00f3n Beguy. \u201cRe\u010deno mi je da dolazi iz Bosne i da je vrlo staro.\u201d.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\">Organizatori razmatraju mogu\u0107nost da parada postane tradicionalna i da se sli\u010dni doga\u0111aji u budu\u0107nosti organiziraju i u drugim gradovima sa zna\u010dajnim hrvatskim zajednicama, poput Rosarija, C\u00f3rdobe ili Mendoze.<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>FONTANA:<\/strong> HRT<\/p><p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>FOTOGRAFIJA:<\/strong> Matija Jerkovi\u0107\/HRT<\/p><h3 class=\"wp-block-heading\"><\/h3><p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prije tjedan dana u Hrvatskoj ku\u0107i sastalo se stotinjak sudionika.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":5718,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[79,172,84],"tags":[103,92,88,171,87,371],"class_list":["post-5717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cultura-y-sociedad","category-destacadas","category-migracion-y-diaspora","tag-argentina","tag-croacia","tag-diaspora","tag-diasporacroata","tag-migracion","tag-trajes"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5717"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5736,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5717\/revisions\/5736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5717"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}