{"id":6608,"date":"2026-07-20T12:17:35","date_gmt":"2026-07-20T12:17:35","guid":{"rendered":"https:\/\/crolatam.com\/?p=6608"},"modified":"2026-07-20T12:17:41","modified_gmt":"2026-07-20T12:17:41","slug":"croacia-redujo-su-saldo-migratorio-positivo-en-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/croacia-redujo-su-saldo-migratorio-positivo-en-2025\/","title":{"rendered":"Hrvatska je smanjila pozitivnu neto migraciju do 2025."},"content":{"rendered":"

Pro\u0161le godine u Hrvatskoj se naselilo vi\u0161e od 56.000 ljudi, dok se oko 37.500 iselilo. Iako zemlja ve\u0107 \u010detvrtu godinu zaredom odr\u017eava pozitivan neto migracijski saldo, razlika izme\u0111u dolazaka i odlazaka smanjila se u usporedbi s 2014. godinom.<\/strong><\/p>

Hrvatska je u 2025. godini registrirala ukupno 56.665 imigranata i 37.485 iseljenika, odr\u017eavaju\u0107i pozitivan neto migracijski saldo \u010detvrtu godinu zaredom. Me\u0111utim, razlika izme\u0111u onih koji su do\u0161li i onih koji su napustili zemlju zna\u010dajno se smanjila u usporedbi s prethodnom godinom, prema najnovijim podacima koje je objavio Dr\u017eavni zavod za statistiku.<\/p>

Pozitivan neto migracijski saldo iznosio je 19.180 osoba, u usporedbi s vi\u0161e od 31.000 registriranih u 2014. godini. Prema izvje\u0161\u0107u, strani dr\u017eavljani i dalje su glavni pokreta\u010d ovog rasta, budu\u0107i da je samo 29,7% onih koji su imigrirali u Hrvatsku bilo hrvatski dr\u017eavljani.<\/p>

Me\u0111u onima koji su u zemlju stigli iz inozemstva, Njema\u010dka je bila glavna zemlja podrijetla, s udjelom od 1,7% svih imigranata. Slijede Bosna i Hercegovina i Nepal, obje s udjelom od 11,1%. Ako se uzmu u obzir samo strani dr\u017eavljani, najve\u0107i broj do\u0161ao je iz Nepala (6264 osobe), Bosne i Hercegovine (4731), Filipina (4500), Srbije (3696) i Ukrajine (2986).<\/p>

\u0160to se ti\u010de emigracije, Njema\u010dka je ponovno postala glavno odredi\u0161te za one koji napu\u0161taju Hrvatsku. Nadalje, izvje\u0161\u0107e pokazuje da su hrvatski dr\u017eavljani \u010dinili 35% svih emigranata, te da su ve\u0107inu onih koji su napustili zemlju \u010dinili mu\u0161karci u dobi izme\u0111u 20 i 39 godina.<\/p>

Dr\u017eavni statisti\u010dki ured napomenuo je da brojke uklju\u010duju zna\u010dajan broj stranih dr\u017eavljana koji su dobili boravi\u0161ne i radne dozvole, kao i osobe raseljene iz Ukrajine koje imaju privremenu za\u0161titu u Hrvatskoj.<\/p>

Izvje\u0161\u0107e tako\u0111er pokazuje intenzivnu mobilnost unutar zemlje. Tijekom 2025. godine ukupno 73.838 ljudi promijenilo je mjesto prebivali\u0161ta unutar Hrvatske, \u0161to je najve\u0107a brojka od 2016. godine. Za razliku od me\u0111unarodnih migracija, unutarnje raseljenje prete\u017eno \u010dine \u017eene, koje su \u010dinile 54,3% onih koji su promijenili adresu.<\/p>

Zagreba\u010dka \u017eupanija zabilje\u017eila je najve\u0107i porast neto migracije, i unutarnje i me\u0111unarodne, s pozitivnim saldom od 3475 osoba. Istarska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska \u017eupanija i grad Zagreb tako\u0111er su zabilje\u017eili zna\u010dajnu neto migraciju. Nasuprot tome, Sisa\u010dko-moslava\u010dka, Brodsko-posavska, Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dka i Viroviti\u010dko-podravska \u017eupanija bile su regije koje su zabilje\u017eile vi\u0161e odlazaka nego dolazaka.<\/p>

Fontana:<\/strong> Dr\u017eavni statisti\u010dki zavod Republike Hrvatske (DZS), putem Poslovni.hr\/Hina.<\/p>

\"\"<\/a><\/div>
\"\"<\/a><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u0161le godine u Hrvatskoj se naselilo vi\u0161e od 56.000 ljudi, dok se oko 37.500 iselilo. Iako zemlja ve\u0107 \u010detvrtu godinu zaredom odr\u017eava pozitivan neto migracijski saldo, razlika izme\u0111u dolazaka i odlazaka smanjila se u usporedbi s 2014. godinom.<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":5710,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[79,172,167,84],"tags":[92,171,140],"class_list":["post-6608","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cultura-y-sociedad","category-destacadas","category-migracion","category-migracion-y-diaspora","tag-croacia","tag-diasporacroata","tag-migracion-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6608","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6608"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6608\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6610,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6608\/revisions\/6610"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/crolatam.com\/hrv\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6608"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}