0 Komentari
Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU) 2013. godine, a uvoz hrane naglo raste, upozorila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
HUP tvrdi da su produktivnost, ulaganja i upravljanje zemljištem ključni za smanjenje ovisnosti o uvozu.
U analitičkom dodatku "Fokusu tjedna" (Fokus tjedna) napomenuli su da trenutna energetska kriza povećava rizik od rasta cijena hrane.
Hrana ponovno postaje jedno od ključnih pitanja za ekonomsku i sigurnosnu otpornost zemalja, a zemlje sa stabilnom proizvodnjom i razvijenom prehrambenom industrijom otpornije su na geopolitičke šokove.
Međutim, Hrvatska, kaže HUP, “još uvijek se ponaša kao da je opskrba hranom dugoročno zajamčena”.
Poljoprivredna politika, naznačili su, desetljećima se vodi na administrativni i proceduralni način, ostavljajući proizvodnju, produktivnost i dugoročnu samodostatnost u drugom planu, zbog čega Hrvatska danas trpi ozbiljne posljedice.
“Fokus je bio na dobivanju 10 milijardi eura od ulaska u EU i poziva za prijedloge, a puno manje na tome što Hrvatska želi proizvoditi, gdje povećati samodostatnost i kako razviti konkurentnu prehrambenu industriju.“.
Stoga ne čudi da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025. biti oko 14 posto niža nego prije ulaska u EU 2013. i 25 posto niža nego u 2012.“, napominje se u ”Fokusu tjedna” autora Ivana Odrčića, Josipe Filaković i Hrvoja Stojića.
Europska unija sastoji se od 27 zemalja i predstavlja jedinstveno tržište.
“Produktivnost poljoprivrednog rada u Hrvatskoj pala je za oko 19 posto u usporedbi s 2013. godinom i za više od 23 posto u usporedbi s 2012. godinom”, navodi HUP.
Dodatni pritisak, naznačili su, uzrokovan je i naglim porastom troškova rada od 12,1 posto u 2025., što je nekoliko puta više od rasta vrijednosti proizvodnje od 2,7 posto.
HUP kaže da je sve veća ovisnost o uvozu hrane zabrinjavajuća. Trgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenim proizvodima gotovo se utrostručio od 2013., dosegnuvši tri milijarde eura u 2025.
Najveće pogoršanje događa se u sektorima s najvećom dodanom vrijednošću i najvećom važnošću za sigurnost hrane. U sektoru voća i povrća deficit se povećao s oko 205 milijuna eura na više od 500 milijuna eura godišnje.
Hrvatska je 2025. godine izvezla voća i povrća u vrijednosti od oko 230 milijuna eura, dok je uvoz dosegao gotovo 738 milijuna eura.
Regulatorna nepredvidljivost sustava također predstavlja problem, kao i činjenica da se poljoprivreda i prehrambena industrija još uvijek tretiraju odvojeno, prema HUP-u. “Bez snažne domaće proizvodnje nema stabilne domaće prerade, nema dodane vrijednosti, a nema ni izvoza”, navodi se.
Analitičari HUP-a upozoravaju da “nedavne djelomične izmjene propisa o potporama za ulaganja u primarnu proizvodnju i preradu nisu dovoljne; potrebna je jasna strategija za proizvodnju hrane, upravljanje zemljištem i razvoj prehrambene industrije s ciljem povećanja nacionalne proizvodnje i smanjenja ovisnosti o uvozu.”.
Smatraju da bi državno poljoprivredno zemljište trebalo transformirati u alat razvoja dodjelom stvarnim proizvođačima, uz jasne kriterije i dugoročnu sigurnost korištenja, jer bez toga nema ulaganja u proizvodnju, navodnjavanje, modernizaciju, transformaciju i produktivnost.
Sustav potpora trebao bi biti usmjeren prema prioritetnim sektorima i tržišno orijentiranoj proizvodnji, a investicijske potpore trebale bi biti povezane sa stabilnijom i pristupačnijom domaćom proizvodnjom hrane, većom konkurentnošću, jačanjem prehrambene industrije i smanjenjem ovisnosti o uvozu.
Kažu da je potrebno smanjiti administrativna i porezna opterećenja te osigurati porezne olakšice za osnovne prehrambene proizvode na razine usporedive s okolnim zemljama.
“Snažnija domaća proizvodnja preduvjet je za razvoj prerade i proizvoda s višom dodanom vrijednošću. Bez predvidljivog regulatornog okvira, jasnih razvojnih prioriteta i političke volje za provođenje reformi, Hrvatska neće zaustaviti pad domaće proizvodnje hrane”, navodi se u HUP-u.
Fontana: HINA
