0 Komentari
Ministar pravosuđa Damir Habijan predstavio je u utorak paket zakonodavnih reformi kojima se uvodi doživotni zatvor i poseban sustav nadzora za osobe koje i nakon odsluženja kazne i dalje predstavljaju ozbiljnu opasnost za društvo.
U ovim zakonodavnim reformama postoje tri glavna smjera.
Uvođenje doživotnog zatvora, puno služenje zatvorskih kazni i poseban zakon prema kojem će osobe opasne za društvo biti podvrgnute posebnom režimu nadzora.
“Doživotni zatvor postat će alternativa za zločine koji se trenutno kažnjavaju dugogodišnjim kaznama”, izjavio je Habijan.
Promjene su potaknute nedavnim zločinom u Drnišu, južnom hrvatskom gradu gdje je ubijen 19-godišnji Luka Milovac, navodno od strane muškarca koji je prethodno osuđen za ubojstvo.
“Ovo je bio trenutak kada smo trebali pokazati razumijevanje na koordiniran način, pokušati spriječiti i učiniti sve što je moguće da se ovakvi događaji svedu na minimum”, izjavio je ministar.
Prijedlog predviđa da se doživotni zatvor može izreći za kaznena djela za koja se trenutno predviđa kazna od 21 do 40 godina, kao i za one osuđene za dva ili više kaznenih djela te težine. Istovremeno, uvodi se mogućnost uvjetnog otpusta nakon odsluženja najmanje 25 godina kazne.
“Prilikom analize komparativne prakse zemalja Europske unije koje imaju doživotni zatvor, minimalni rok za uvjetni otpust kreće se od 15 do 25 godina. Radna skupina odlučila je postaviti dulji rok, na 25 godina”, napomenuo je Habijan.
Dodao je da za te zločine neće biti zastare, ni za kazneni progon ni za izvršenje kazne. Također je najavio izmjene Zakona o sudovima za mladež kojima bi se omogućila doživotna kazna zatvora za mlade punoljetnike između 18 i 21 godine, kao i promjene Zakona o kaznenom postupku kojima bi se uveo trostupanjski sustav donošenja sudskih odluka.
Habijan je kao najvažniji novi razvoj istaknuo stvaranje posebnog sustava nadzora za osobe koje su u potpunosti odslužile kaznu, ali i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu.
“Vjerujem da je ova treća linija djelovanja najvažnija jer se odnosi na ljude koji su, nakon što su u potpunosti odslužili zatvorsku kaznu i bez zakonske osnove za ostanak u zatvoru, identificirani kao opasni za društvo i bit će smješteni u ustanovu pod posebnim nadzorom”, objasnio je.
Riječ je o modelu temeljenom na njemačkom zakonodavstvu koje je već prošlo provjeru na europskim sudovima. Pojedinci koji podliježu ovoj mjeri moraju biti osuđeni na najmanje deset godina zatvora za teška kaznena djela protiv života, tjelesnog integriteta, osobne slobode ili spolnog integriteta, moraju biti odslužili punu kaznu i moraju biti procijenjeni kao osobe s pretežno nasilnim osobnim osobinama.
Mjera bi se izricala u posebnom izvanparničnom postupku, na prijedlog nadležnog povjerenstva i na temelju stručne procjene. Sud bi odlučivao o pritvoru i periodično bi preispitivao mjeru.
“To će biti posebna mjera nadzora nakon potpunog odsluženja kazne, koju će odrediti sud na zahtjev zatvora. Trajanje će biti pet godina, a deset godina kada je kazneno djelo počinjeno nad maloljetnikom. Nadalje, može se produžiti za još tri godine, uz obveznu godišnju provjeru”, objasnio je Habijan.
Dodao je da će osobe smještene u tim ustanovama ostati pod stalnim nadzorom i mogle bi tamo ostati doživotno ako se procjenama utvrdi da i dalje predstavljaju opasnost za društvo.
“Nijedna cijena nije previsoka kada je u pitanju zaštita društva od opasnih ljudi”, rekao je.
Hrstić: Ne radi se o medicinskom tretmanu, već o specijaliziranoj intervenciji
Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je da nova ustanova neće biti zdravstveni centar ili zatvor u tradicionalnom smislu, već posebna ustanova za osobe koje ne pate od dijagnosticirane duševne bolesti, ali pokazuju nasilne crte ličnosti.
Postoji Zakon za zaštitu osoba s mentalnim poremećajima, dok će ovo biti potpuno novi zakon za osobe koje nisu mentalno bolesne, ali imaju nasilne crte ličnosti.
“Ovdje se ne radi o osobi s definiranom bolešću i medicinskim tretmanom, već o specijaliziranoj intervenciji”, objasnila je Hrstić.
Ministar je naglasio da ova intervencija nije ekvivalentna terapiji te da stručnjaci mogu prepoznati obrasce nasilnog ponašanja, iako ne mogu sa sigurnošću predvidjeti buduće ponašanje osobe.
“Stručnjaci naglašavaju da se nasilne crte ličnosti, osim ako nisu povezane sa specifičnom bolešću, ne mogu medicinski liječiti. Stoga ne govorimo o liječenju, već o specijaliziranoj intervenciji, te je važno da stručnjaci održavaju stalni nadzor”, izjavio je.
Prema procjenama Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj bi bilo manje od deset ljudi koji bi se uklopili u ovu kategoriju.
Nedostatak mjesta u zatvorima
Habijan je također upozorio na nedovoljne zatvorske kapacitete u zemlji, napominjući da se u hrvatskim zatvorima trenutno nalazi oko 180 osoba koje služe kazne između 20 i 50 godina.
“Od početka sam svjestan da nemamo dovoljno mjesta u zatvorima. Jedan sam od rijetkih koji je to javno rekao. Nije popularno to reći, ali to je činjenica”, izjavio je.
Najavio je otvaranje novih objekata na sjeveru Hrvatske, u blizini Varaždina i Lipovice, krajem kolovoza. Također je najavio nove projekte u Požegi, gradu na istoku Hrvatske, te izgradnju većih zatvora kapaciteta 400 i 1200 mjesta.
Govoreći o svrsi doživotnog zatvora, ministar je tvrdio da država mora poslati jasnu poruku potencijalnim počiniteljima najtežih kaznenih djela.
“Vjerujem da moramo poslati poruku da će svatko tko počini zločine ove prirode dobiti doživotnu kaznu zatvora. Mislim da trenutno samo Portugal i mi (među 27 zemalja Europske unije) nemamo ovu zakonsku odredbu. To ne radimo za druge, ali sada ćemo i mi imati ovaj instrument. Moramo poslati tu poruku“, izjavio je Habijan.
FONTANA: HINA
FOTOGRAFIJA: HINA
