0 Komentari
Europska unija započela je 12. lipnja provedbu svog novog Pakta o migracijama i azilu, reforme koja ima za cilj ojačati kontrolu vanjskih granica, pojednostaviti postupke azila i uspostaviti nove mehanizme solidarnosti među državama članicama. Hrvatska će igrati značajnu ulogu zbog svog strateškog položaja na migracijskoj ruti Zapadnog Balkana.
Europska unija pokrenula je 12. lipnja novi Pakt o migracijama i azilu, koji se smatra najznačajnijom reformom europske migracijske politike u više od desetljeća. Skup mjera, koji se sastoji od deset zakonodavnih akata, pregovaran je osam godina, a cilj mu je uspostaviti zajednička pravila za upravljanje migracijama, kontrolu vanjskih granica i postupke međunarodne zaštite.
Reformu je pokrenula Europska komisija nakon poteškoća s kojima se blok suočio tijekom migracijske krize 2015.-2016. Iako je pakt formalno usvojen u svibnju 2024., države članice imale su dvogodišnje razdoblje za pripremu njegove provedbe, koja je službeno započela ovog petka.
Jedan od središnjih stupova novog sustava je obvezni mehanizam solidarnosti među zemljama Europske unije. Kroz ovaj program, države članice mogu doprinijeti premještanjem tražitelja azila, pružanjem financijske potpore zajedničkom fondu ili pružanjem tehničke i operativne pomoći zemljama koje se suočavaju s najvećim migracijskim pritiscima.
Hrvatska je među šest zemalja koje su, prema Europskoj komisiji, u posljednjih pet godina doživjele značajan migracijski pritisak. Zbog toga zemlja može zatražiti potpuno ili djelomično izuzeće od doprinosa predviđenih mehanizmom solidarnosti.
Sporazum također uvodi brže i strože postupke na vanjskim granicama Europske unije. Sve osobe koje ilegalno ulaze bit će podvrgnute obveznoj registraciji, provjeri identiteta, sigurnosnim provjerama i zdravstvenim procjenama prije nego što se njihov imigracijski status preispita.
Nadalje, proširuje se korištenje europske baze podataka Eurodac kako bi se olakšala identifikacija tražitelja azila i nezakonitih migranata. Oni za koje se smatra da imaju male šanse za dobivanje međunarodne zaštite ili koji predstavljaju sigurnosni rizik mogu biti podvrgnuti ubrzanim postupcima, sa skraćenim rokovima za procjenu njihovih zahtjeva i potencijalnih povrataka.
Provedba pakta izazvala je podijeljena mišljenja unutar Europe. Organizacije za ljudska prava izrazile su zabrinutost zbog nekih odredbi koje smatraju restriktivnima, dok konzervativniji politički sektori tvrde da mjere još uvijek nisu dovoljne za suzbijanje ilegalnih migracija.
Za Hrvatsku je reforma od posebne važnosti zbog njezina statusa vanjske granice Schengenskog prostora i položaja na jednoj od glavnih migracijskih ruta prema zapadnoj Europi. Nekoliko hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu podržalo je inicijativu, vjerujući da će ona omogućiti učinkovitije upravljanje migracijskim tokovima i veću koordinaciju među državama članicama.
Prema izvješću koje je Europska komisija objavila u svibnju 2026., većina zemalja je u mogućnosti provesti nove odredbe unutar utvrđenih rokova. U dokumentu se također navodi smanjenje nezakonitih prelazaka granice i zahtjeva za azil u protekloj godini, iako stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno procijeniti funkcioniranje sustava u srednjoročnom razdoblju kako bi se izmjerila njegova učinkovitost.
Fontana: Tjedan Hrvatske / Hina
