0 Komentari
Jelena Nadinić članica je Vijeća Vlade Republike Hrvatske za Hrvate u inozemstvu od 2018. godine, kao predstavnica Argentine. To je savjetodavno tijelo Vlade RH koje okuplja predstavnike hrvatskih zajednica diljem svijeta.
U aktualnom mandatu, Nadinić je izabrana za potpredsjednicu za prekomorske zemlje, a u intervjuu za CroLatam objašnjava inicijative koje ujedinjuju Hrvatsku i njezinu dijasporu.
Već dugi niz godina aktivno je uključena u institucionalni život hrvatske zajednice u Argentini. Članica je Upravnog odbora Argentinsko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, a od 2012. godine članica je i Upravnog odbora Jadranske udruge Buenos Aires.
Također je osnivačica i koordinatorica CroActivasa, Mreže hrvatskih žena Latinske Amerike, inicijative koja promiče suradnju i vodstvo hrvatskih žena i žena hrvatskog podrijetla u cijeloj regiji.
Profesionalno, doktorirala je na Sveučilištu u Buenos Airesu (UBA), specijalizirajući se za farmakognoziju i farmakobotaniku. Desetljećima je bila profesorica i istraživačica na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu UBA. Trenutačno je aktivna u akademskoj zajednici kao gostujuća profesorica i voditeljica programa specijalizacije iz industrijske farmacije.
Tijekom svoje karijere nastojala je spojiti svoju profesionalnu aktivnost s predanošću zajednici, uvjerena da su obrazovanje, suradnja i udruživanje temeljni alati za jačanje veza između Hrvatske i njezine dijaspore.
Po prvi put, Hrvatski tjedan obilježen je izvan Republike Hrvatske. Kakva je vaša ocjena događaja održanog u Zagrebu u svibnju? Što ste smatrali najznačajnijim aspektima?
Vjerujem da je to bio vrlo važan korak. Po prvi put, predstavnici hrvatskih zajednica sa svih kontinenata okupili su se na nekoliko dana, ne samo kako bi sudjelovali na formalnim sjednicama, već i kako bi razmijenili iskustva, izgradili mreže suradnje i uspostavili izravan dijalog s institucijama Republike Hrvatske.
Najznačajniji aspekt bio je upravo taj prostor susreta i vidljivost cijelog pokreta unutar same Hrvatske. Hrvati iz različitih zemalja često se suočavaju sa sličnim izazovima, ali nemamo dovoljno prilika da se međusobno upoznamo i radimo zajedno. Tjedan nam je omogućio da ojačamo te veze i stvorimo nove inicijative koje će se sigurno nastaviti u nadolazećim godinama.
Izabrana je za potpredsjednicu Vijeća za prekomorske zemlje. Što je točno Vijeće Vlade Republike Hrvatske za Hrvate u inozemstvu?
Vijeće je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje okuplja predstavnike hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, zajedno s predstavnicima državnih institucija i relevantnih organizacija.
Njegova glavna funkcija je analizirati situaciju Hrvata izvan Hrvatske, formulirati prijedloge i preporuke te doprinijeti stvaranju politika usmjerenih na očuvanje hrvatskog identiteta, jačanje veza s domovinom i potporu razvoju zajednica u inozemstvu.
Kolika je težina ove organizacije? Koliki utjecaj može imati?
Vijeće nema izvršne funkcije, ali ima važnu sposobnost predlaganja, artikuliranja i zastupanja.
Njegova snaga leži u približavanju stvarnih potreba hrvatskih zajednica diljem svijeta vladi. Kada se provede ozbiljan, koordiniran i dobro utemeljen rad, prijedlozi Vijeća mogu utjecati na programe, pozive za prijedloge te kulturne, obrazovne i gospodarske inicijative usmjerene na dijasporu.
Nadalje, omogućuje različitim zajednicama da rade zajedno i predstave zajedničke prioritete.
Sljedeće četiri godine bit ćete odgovorni za prekomorske zemlje, posebno Latinsku Ameriku. Koje inicijative i ciljeve planirate provoditi?
Moj glavni cilj bit će jačanje suradnje između hrvatskih zajednica u našoj regiji i produbljivanje njihovih veza s Republikom Hrvatskom, promicanje sve aktivnijeg sudjelovanja naše dijaspore u kulturnom, obrazovnom, gospodarskom i društvenom životu zemlje.
Želio bih raditi konkretno u pet područja:
- jačanje poučavanja i učenja hrvatskog jezika;
- sudjelovanje i osposobljavanje novih generacija;
- stvaranje profesionalnih, poslovnih i akademskih mreža između Hrvatske i Latinske Amerike;
- promicanje ženskog vodstva i sudjelovanja u životu zajednice;
- razvoj regionalnih projekata koji uključuju nekoliko latinoameričkih zemalja i omogućuju nam bolje korištenje naših zajedničkih sposobnosti i iskustava.
Također vjerujem da je važno poticati veću suradnju između sveučilišta, istraživačkih centara i strukovnih organizacija u Hrvatskoj i Latinskoj Americi. Naša regija ima brojne stručnjake, znanstvenike, poslovne ljude i poduzetnike hrvatskog podrijetla koji mogu poslužiti kao vrijedan most za stvaranje novih prilika za suradnju i međusobni razvoj.
Konačno, želio bih doprinijeti tome da se hrvatske zajednice Latinske Amerike sve više povezuju međusobno i s Hrvatskom, ne samo očuvanjem našeg identiteta i kulturne baštine, već i konkretnim projektima koji stvaraju prilike za buduće generacije.
Koji je trenutno glavni problem s kojim se suočavaju Hrvati u Latinskoj Americi? Ili, drugim riječima, kako ih se može približiti Hrvatskoj?
Glavna poteškoća je geografska i generacijska udaljenost.
Mnogi potomci osjećaju snažnu emocionalnu povezanost s Hrvatskom, ali nemaju uvijek pristup jeziku, programima razmjene ili izravnim iskustvima koja bi im omogućila produbljivanje tog odnosa.
Zato vjerujem da moramo raditi na umnožavanju mogućnosti za kontakt: stipendije, obrazovne programe, razmjene mladih, kulturne projekte, poslovne sastanke i prostore za digitalno sudjelovanje.
Što je odnos s Hrvatskom življi i konkretniji, to je osjećaj pripadnosti jači.
Ljudima hrvatskog podrijetla koji možda nikada nisu bili u Hrvatskoj, kao i Latinoamerikancima općenito, kako biste opisali Hrvatsku?
Hrvatska je moderna, dinamična i sigurna europska zemlja s izvanrednim kulturnim i povijesnim bogatstvom. To je zemlja koja je sačuvala svoj identitet dok se u potpunosti integrirala u Europu. Može se pohvaliti iznimnom prirodnom ljepotom, jedinstvenom obalom, povijesnim gradovima i visokom kvalitetom života.
Ali izvan svojih krajolika, Hrvatska je prije svega ljudska zajednica s jakom tradicijom, ogromnom sposobnošću otpornosti i dubokim osjećajem pripadnosti.
Živite u Buenos Airesu u Argentini i u kontaktu ste s Hrvatima iz drugih zemalja. Koliki je njihov interes za preseljenje u Hrvatsku? Koji su glavni čimbenici koji ograničavaju ili ometaju to preseljenje?
Interes postoji i posljednjih je godina porastao, posebno među mladima.
Međutim, odluka o preseljenju nije laka. Glavne poteškoće su obično jezik, pronalazak posla, priznavanje stručnih kvalifikacija, smještaj i, naravno, prilagodba novoj kulturnoj stvarnosti.
Mnogi ljudi žele posjetiti Hrvatsku, studirati ili raditi tamo neko vrijeme, iako ne nužno i trajno emigrirati. Zato smatram programe koji omogućuju privremeno studiranje, rad ili praksu toliko vrijednima.
Jedna od organizacija koja povezuje Hrvate u Latinskoj Americi je CroActivas, Latinoamerička mreža hrvatskih žena, ujedno i jedina pan-američka hrvatska zajednica. Koliko članica trenutno ima? Zašto mislite da je korisno biti dio nje?
CroActivas je osnovan s ciljem povezivanja hrvatskih žena i žena hrvatskog podrijetla diljem Latinske Amerike, stvaranja prostora za susret, suradnju i vodstvo. Naglašavamo da kako bismo dosegli generacije koje još uvijek čuvaju svoje korijene, ali su izgubile hrvatski jezik, komuniciramo na jezicima koje svakodnevno koristimo, poput španjolskog i portugalskog.
Trenutno okuplja članice iz brojnih zemalja regije i nastavlja rasti iz godine u godinu. Danas naša mreža ima točno 1080 žena iz svih zemalja Amerike, Europe, pa čak i Australije..
Njegova glavna vrijednost leži u mogućnosti izgradnje regionalne mreže. Zahvaljujući toj mreži nastali su kulturni, obrazovni, izdavački i solidarni projekti koji se teško mogu razviti izolirano. Objavili smo prvu knjigu od 25 priča o hrvatskoj baštini koje su ispričale latinoameričke žene, “Čuvarice zavjere”, koju trenutno na hrvatski prevodi Hrvatska zaklada iseljenika. Razvili smo i podcast s pričama za djecu “CroactiCuentos”, koji prilagođava tradicionalne hrvatske priče na španjolski za nove generacije, postupno uključujući hrvatske riječi.
CroActivas pokazuje da suradnja među zemljama jača cijelu latinoameričku hrvatsku zajednicu.
Želite li još nešto dodati? Postoji li nešto važno o čemu biste željeli razgovarati?
Želio bih naglasiti da hrvatske zajednice u Južnoj Americi predstavljaju izvanrednu ljudsku baštinu za Hrvatsku.
Generacijama smo čuvali svoj identitet, tradiciju i ljubav prema domovini naših predaka. Danas imamo priliku doprinijeti i novim idejama, projektima i perspektivama iz regije duboko povezane s Hrvatskom.
Moja je želja da u nadolazećim godinama nastavimo graditi sve čvršće mostove između Hrvatske i njezine dijaspore, posebno među novim generacijama, jer će budućnost naše zajednice ovisiti o njihovom aktivnom sudjelovanju i njihovoj sposobnosti da se osjećaju dijelom iste zajedničke povijesti.
