0 Komentari
INTERVJU: MINISTAR DEMOGRAFIJE I IMIGRACIJE
Ivan Šipić, teolog po struci s dugogodišnjim iskustvom u hrvatskoj politici, imenovan je na čelo novoosnovanog Ministarstva demografije i imigracije. Rođen je u Sinju 1974. godine, otac je dvoje djece i, kako sam navodi, već je 17 godina u sretnom braku sa suprugom Marijanom. Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a njegova politička karijera traje više od dvadeset godina. Trinaest godina obnašao je dužnost gradonačelnika Trilja, tri godine zamjenika gradonačelnika, a četiri godine gradskog vijećnika. Pod njegovim vodstvom Trilj je zaradio titulu prvaka EU financiranja zbog izvrsnog korištenja financijskih sredstava Europske unije za brojne infrastrukturne i druge projekte. U tom razdoblju grad je primio i do deset puta više EU financiranja nego što je iznosio njegov općinski proračun. Od 2015. do 2020. Ivan Šipić bio je zastupnik u devetom sazivu Hrvatskog sabora i bio je član četiri saborska odbora. Ministar je strastveni ljubitelj nogometa i rekreativno igra futsal, aktivnost koju voli raditi i sa svojom djecom.
Koja su temeljna načela rada novoosnovanog Ministarstva demografije i imigracije?
— Prije svega, rekao bih da je stvaranje Ministarstva za demografiju i imigraciju jasna poruka Vlade da je demografska revitalizacija Hrvatske nacionalno pitanje kojim se treba ozbiljno i iskreno pozabaviti. Mnogo se raspravljalo o tome treba li nam za to posebno ministarstvo. Na te kontroverze odgovaram drugim pitanjem: koje je pitanje važnije od ovoga? Kada govorimo o temeljnim načelima rada, Ministarstvo ima tri cilja: poticati natalitet, poticati ostanak u Hrvatskoj i poticati povratak naših sunarodnjaka u zemlju. Svi projekti, programi i mjere za demografsku revitalizaciju bit će izgrađeni oko ova tri stupa. Ti su stupovi međusobno povezani, a napredak u jednom od njih znači napredak u drugima. Oni su nedjeljivi. Bez djece nema budućnosti, a bez podržavajućeg okruženja za obitelji nema snažnog društva ni gospodarstva. Zato Ministarstvo za demografiju i imigraciju ima tri uprave, a sve one dijele jedan cilj: preokrenuti negativne demografske trendove. Svjestan sam da je ovo vrlo izazovna pozicija, jer rezultati neće biti odmah vidljivi. Ono što je sigurno jest da će Ministarstvo demografije i imigracije sve svoje resurse usmjeriti na promjenu načina razmišljanja i provedbu pozitivnih demografskih promjena.
Nedavno ste službeno posjetili Hrvatsku maticu iseljenika. Kako biste ocijenili taj sastanak i kako zamišljate buduću suradnju između Ministarstva i Hrvatske matice iseljenika?
— Iznimno sam zadovoljan posjetom Zakladi za hrvatsko iseljeništvo, jer sam s ravnateljem Marićem razgovarao o nizu pitanja od interesa za hrvatsku dijasporu i hrvatske zajednice diljem svijeta. Suradnja Zaklade za hrvatsko iseljeništvo i Ministarstva za demografiju i useljeništvo od presudne je važnosti. Veliko iskustvo Zaklade, sa 75 godina djelovanja u hrvatskim zajednicama diljem svijeta, i njezina povezanost s Hrvatima koji su se odlučili za povratak, predstavlja neprocjenjivu vrijednost za nas u Ministarstvu, koje tek počinje s radom. Ravnateljica je govorila o programima Zaklade, koji već okupljaju stotine mladih Hrvata, iseljenika i potomaka hrvatske dijaspore. Vjerujem da ovi programi mogu nadopuniti ono što pripremamo u okviru Uprave za provedbu javnih politika za migracije. Ovu suradnju svakako vidimo kao jačanje veza naših iseljenika s domovinom i stvaranje okruženja u koje će se htjeti vratiti. Za mene osobno je važno da naši ljudi shvate naše iskrene namjere, da shvate da je ovo pitanje zaista važno meni i mom timu. Hrvati izvan Hrvatske više neće biti stranci u Hrvatskoj. Želim ovo jasno reći: nisu i neće biti.
Ljudima je čekanje podnošljivije kada mogu vidjeti da se posao obavlja u njihovo ime - uvid u "iluziju rada"
Tijekom tog razgovora, nekoliko je puta spomenuo da želi da se njegovo djelovanje u dijaspori prepozna kao djelovanje nade. Što je time mislio?
— Kada je osnovano Ministarstvo demografije i imigracije, nije bilo slučajno da je područje imigracije pripojeno bivšem Središnjem odjelu. Demografska revitalizacija Hrvatske je stvar budućnosti, a da bismo gradili tu budućnost i razvijali se, moramo imati nadu. Mnogi su pozivali naše iseljenike na povratak, ali u stvarnosti je malo učinjeno da ih se istinski potakne na povratak. To je ono što želimo promijeniti: da iseljenici vide promjene koje se događaju i koje će se događati u odnosu na iseljeničku populaciju. Želimo da naši ljudi vide da je ovo Ministarstvo stvoreno za njih i s ciljem da im se ponude nove mogućnosti i perspektive - odnosno šansa za novi život. A što je to, ako ne nada?
Izvan Hrvatske postoji dodatna Hrvatska. Mnogi naši sunarodnjaci potražili su svoju budućnost u inozemstvu, u zemljama poput Irske, Njemačke… Postavlja se logično pitanje: kako biste, kao ministar, i kojim konkretnim mjerama potaknuli naše ljude da se vrate u domovinu, na primjer, iz dobro organizirane zemlje poput Njemačke?
— S promjenama. Mislim da je ključna mjera pokazati ljudima koji su iselili iz Hrvatske da se stvari u zemlji poboljšavaju, i to ne samo u ekonomskom smislu. Da budem potpuno iskren, dobre plaće i uvjeti rada važni su za sve: svi radimo kako bismo stvorili kvalitetan život za sebe i svoje obitelji. Činjenica je da se tržište rada u Hrvatskoj razvilo, da plaće rastu i da nam se BDP povećava. Očekuje se da će Hrvatska do kraja godine dosegnuti 78% u smislu prosječne razine razvoja Europske unije. To su brojke koje moramo istaknuti, jer iza njih stoje nove prilike i mogućnosti za sve one koji se žele vratiti. Zato ne možemo govoriti o jednoj ili dvije mjere, već o promjeni politike u kojoj moraju sudjelovati svi sektori. Cilj Ministarstva je koordinirati sve aktivnosti vezane uz demografiju i imigraciju. Jedna od ključnih stvari na kojima ćemo raditi je okvirni zakon za demografiju, koji će od svih zahtijevati da uzmu u obzir demografiju prilikom donošenja novih politika. Ne možemo ljudima slati poruku da se vrate, a zatim postavljati administrativne prepreke, bilo na državnoj ili lokalnoj razini. Ovaj zakon, ako ništa drugo, bit će naša ostavština za sve buduće vlade: želimo ostaviti temelj koji obvezuje sve, jer zakon moraju svi poštovati. Nedavno je uvedena nova stambena politika vlade, porezne reforme su u tijeku, a vlada će uskoro odobriti novi proračun: gledajući širu sliku, mogu se vidjeti pozitivni pomaci i poticaji za povratak ljudi. Međutim, ključna mjera je pokazati ljudima da je Hrvatska bolje mjesto za obiteljski život. Uskoro ćemo uvesti mjere koje izravno podržavaju obitelji. Nema jednostavne formule, jer da postoji, situacija bi se već promijenila. Zato je važno da svi prepoznamo ovaj trenutak kao trenutak kada moramo djelovati.
Kažete da će ono što planirate učiniti uskoro biti odraženo u proračunu. Možete li precizno navesti te mjere? Barem, koji su glavni smjerovi? Važno je da naši čitatelji vide kako planirate preokrenuti ove negativne trendove.
— U prvih devet mjeseci godine u Hrvatskoj je rođeno 23.823 djece, 322 manje nego u istom razdoblju prošle godine. A prošla godina bila je, blago rečeno, demografska katastrofa: nikada prije nije rođeno tako malo djece. Ovdje možemo prekinuti raspravu. Za mene nema sumnje da je to glavno pitanje. O kakvoj sigurnosnoj politici govorimo ako nam zbog toga budućnost izmiče? Zato smo u Ministarstvu demografije i imigracije u novi proračun uključili nekoliko uistinu važnih mjera za potporu našim obiteljima. Mi smo ti koji moramo osigurati sigurnost obiteljima koje su odlučile imati djecu, kako bi mogle na vrijeme plaćati kredite, kako bi mogle omogućiti svojoj djeci da se bave sportom ili uče svirati klavir, kako bi roditelji imali dobro radno okruženje koje im omogućuje da provode vrijeme sa svojom djecom. Jedna od mjera je da ćemo udvostručiti naknadu za rođenje djeteta, s 306 na 618 eura. Također ćemo produžiti očinski dopust na 20 dana za jedno dijete i 30 dana za blizance ili više. Rekao bih da je najvažnija mjera u našem planu ta da ćemo roditeljima, odnosno majkama, dati punu naknadu plaće tijekom roditeljskog dopusta do djetetovog prvog rođendana. Iako, moram biti iskren, napredak je već postignut, ovo će biti ključno: veliki proboj. Trenutno majke mogu primati maksimalno 995 eura, bez obzira na plaću prije rođenja djeteta. To im ne pruža nikakvu sigurnost. Zato ćemo promijeniti zakon i povećati ograničenje na 2700 eura. Također ćemo povećati ostale naknade za porodiljni dopust za nezaposlene, poljoprivrednike, obrtnike i tako dalje. Vjerujem da će, uz sve ostale obiteljske programe koje smo uključili u proračun, ova mjera imati najveći utjecaj. Mislim da će ova mjera potaknuti obitelji koje žele imati djecu da to učine, jer im se prihodi neće smanjiti.
Sprema se putovati kako bi posjetio iseljeničke zajednice, prvenstveno u Južnoj Americi. Tijekom svoje kampanje, a i tijekom cijelog mandata, naglašavao je da se upravo tamo među iseljenicima nalazi željena potencijalna hrvatska radna snaga. Na kojim se podacima temelji ta tvrdnja? Možda ima informacije iz diplomatskih i konzularnih predstavništava koje sugeriraju veći interes za povratak?
— Prvi posjet bit će Njemačkoj početkom ovog mjeseca. Naš je cilj potaknuti sve na povratak. Činjenica da izvan Hrvatske živi oko 3,4 milijuna Hrvata - dakle, hrvatskih iseljenika, potomaka hrvatskih iseljenika i njihovih obitelji - naglašava opseg ovog problema. Hrvatska emigracija predstavlja veliki potencijal za imigracijske politike i pogrešno je gledati na to isključivo iz perspektive rada. To je naš potencijal za demografsku revitalizaciju jer želimo da se oni nasele, vrate svojim korijenima i izgrade život u Hrvatskoj. Geopolitički uvjeti, uključujući i one u Latinskoj Americi, kojih smo svi svjesni, predstavljaju priliku da se napravi korak naprijed i potakne značajan povratak. Što se tiče konkretnih brojki, to je stvarno teško procijeniti, jer uključuje individualne odluke i pristupe. Neke procjene postoje, ali ih je vrlo teško javno predstaviti. Mogu istaknuti brojne upite koje primamo, jer mnogi povratnici i imigranti žele informacije o tome kako doći i kakvi su uvjeti života u Hrvatskoj. U tom smislu, želio bih istaknuti izvrsnu suradnju našeg Ministarstva s diplomatskim misijama i konzularnim uredima, koji će nam i dalje pružati pravovremene informacije o hrvatskoj zajednici diljem svijeta. Iz naše perspektive, svatko tko se želi vratiti je dobrodošao, a Ministarstvo demografije i imigracije učinit će sve što je moguće kako bi im olakšalo povratak. Vjerujem da će naš posjet iseljeničkim zajednicama potaknuti njihov povratak. Svi su nam važni i želio bih da naši ljudi to osjete: poduzetnik koji želi ulagati u Hrvatsku, mladi znanstvenik koji želi provoditi istraživanja u Hrvatskoj ili radnik koji traži bolju budućnost za sebe i svoju obitelj.
Vezano uz to, podaci koje je nedavno objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova pokazuju da je od početka 2020. do 31. kolovoza 2024. 11.054 građana južnoameričkih zemalja dobilo hrvatsko državljanstvo, od kojih je 436 djece. Međutim, samo 342 osobe prijavile su prebivalište u Hrvatskoj, iako je većina dobila državljanstvo podrijetlom iz Hrvatske. Kakav je vaš komentar na ovo i kakav je vaš plan u vezi s migrantima iz južnoameričkih zemalja?
— Rekao bih da činjenica da većina iseljenika iz naše hrvatske zajednice dobiva hrvatsko državljanstvo upravo iz južnoameričkih zemalja govori sama za sebe. Ako uzmemo u obzir da se broj državljanstava dodijeljenih hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima od 2014. povećao više od deset puta, to pokazuje da među našim iseljenicima postoji veliki interes za povezivanje sa svojim korijenima, dobivanje državljanstva i svih prava i mogućnosti koje s tim dolaze. Svih 11.054 građana koji su dobili državljanstvo su ljudi koji bi se potencijalno mogli vratiti. Vjerujem da nas činjenica da je samo nekolicina prijavila prebivalište u Hrvatskoj ne bi trebala obeshrabriti; naprotiv. Nije lako odlučiti se za povratak; ljudi imaju svoje živote, njihova djeca idu u školu... ali upravo zato naše Ministarstvo postoji: da kada se odluče vratiti, imaju nekoga tko će ih podržati: od zapošljavanja i upisa djece u škole do dobivanja zdravstvenog osiguranja, socijalnog osiguranja, kontinuiranog obrazovanja, studija i svih ostalih područja potrebnih za izgradnju novog života u Hrvatskoj. Kad govorimo o planovima, istaknuo bih dvije ključne stvari: prva je financiranje stipendija za učenje hrvatskog jezika, za što Ministarstvo godišnje izdvaja oko milijun eura. Ministarstvo za demografiju i imigraciju svake će godine dodijeliti 500 stipendija za studiranje hrvatskog jezika na filozofskim fakultetima u Hrvatskoj. Ove je godine 300 kandidata iz 24 zemlje, uglavnom iz Latinske Amerike, izrazilo interes za učenjem hrvatskog jezika. To pokazuje da interes postoji, a učenje jezika, razumijevanje kulture i vlastitih korijena preduvjet je za svaki smisleni povratak. Druga ključna točka, koja dobiva vrlo malo javne pozornosti, jest izmjena Zakona o strancima, kojom se uvodi nova svrha boravka: "u svrhu useljavanja hrvatskih dijaspora za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove njihovih obitelji". Ovo je vrlo važna promjena za naše iseljenike jer se konačno više neće tretirati kao stranci. Potvrdom koju izdaje Ministarstvo za imigraciju i strance (MDI) regulirat će svoj boravak i imat će priliku odmah podnijeti zahtjev za državljanstvo. Važno je da će također moći pronaći posao, biti samozaposleni, studirati, obavljati strukovno osposobljavanje i tako dalje, bez potrebe za dodatnim dozvolama. To smo već proveli. Što se tiče budućih planova, mogu reći da smo u novom proračunu osigurali preko 23 milijuna eura za imigracijske programe. Jedan od tih programa podržat će mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća koja se žele vratiti i ponovno pokrenuti svoje poslovanje sufinanciranjem kredita. Nastavit ćemo sa stipendijama za učenje hrvatskog jezika, koje planiramo povećati na 400 eura. To se možda ne čini puno, ali vjerujem da je to početak povratka. Svaki migrant koji želi naučiti hrvatski, učinit će to u Hrvatskoj, iskusit će život ovdje, a na nama je da stvorimo poticaje za njihov ostanak. Poboljšat ćemo informacijski sustav. U završnoj smo fazi pripreme sporazuma s Gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poduzeća i Ministarstvom rada, a razmatramo i uključivanje više institucija. Sporazum će biti okvir za privlačenje potencijalnih radnika. Cilj je izravno doći do ljudi, informirati ih, omogućiti im povezivanje s poslodavcima, dati im sve informacije o mogućnostima zaposlenja - ukratko, omogućiti im da naprave plan povratka u Hrvatsku.
Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, profesor Goran Hauser, nedavno je, uz organizacijsku podršku Hrvatske zaklade za iseljeništvo, sa svojim timom posjetio Brazil, Argentinu i Urugvaj. Tamo je predstavio rad Fakulteta na lokalnim sveučilištima s ciljem poticanja upisa novih studenata. Ove godine, nakon prvog kruga prijava, na hrvatskim sveučilištima ostalo je nepopunjeno 12 000 mjesta. Koje će se mjere poduzeti kako bi se potaknulo djecu hrvatskih iseljenika na studiranje u Hrvatskoj?
— Za Ministarstvo je od najveće važnosti privući mlade, potomke hrvatskih iseljenika, u zemlju njihovih predaka, te možemo najaviti da ćemo u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, koje je nadležno za ovu materiju, poduzeti značajne korake prema tom cilju. Iz naše perspektive mogu najaviti da će Ministarstvo imati projekt iskustvenih programa putem kojih ćemo financirati sudjelovanje mladih, potomaka hrvatskih iseljenika, u brojnim kulturnim, znanstvenim i istraživačkim projektima. Važno je napomenuti da ćemo u tim programima mlade usmjeravati na CISOK – Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri. Svi zainteresirani moći će dobiti informacije od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o dostupnim radnim mjestima, potražnji za svojim vještinama, mogućnostima usavršavanja i slično. U tom smislu vidimo mogućnost suradnje s Zakladom hrvatskih iseljenika, koja ima iskustva u provedbi sličnih projekata. Učenje hrvatskog jezika, odnosno financiranje istog, nesumnjivo je prilika za otvaranje novih mogućnosti za mlade i prilagodbu našeg obrazovnog sustava njihovim potrebama. Uz mjere koje sam već spomenuo, vjerujem da smo na pravom putu da promijenimo te trendove. Inicijative poput Dean Hauserove su svakako dobrodošle, jer bih rekao da je to pravi i jedini način da se pozicioniramo među mladim imigrantima.
Poznato je da Hrvatska ima manjak radne snage, ali osim niskokvalificiranih i srednjekvalificiranih radnika, prvenstveno onih sa strukovnim obrazovanjem, tisuće visokoobrazovanih mladih ljudi emigrirale su, a mnogi se nisu vratili nakon studiranja u inozemstvu. Upravo su to hrvatski talenti koji su u svijetu i postižu nove znanstvene napretke. Kako ih možemo vratiti kući?
Rekao bih da se migracijska politika i migracijski trendovi moraju rješavati prvenstveno na racionalan način. Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, mora razmotriti svoje nacionalne interese i prioritete. Nedostatak radne snage posljedica je promjena na tržištu rada, a odgovornost za to je na svima, sviđalo nam se to ili ne. Zato je važno da o ovom pitanju razmišljamo dugoročno, da razmišljamo tko dolazi i kako će se to dugoročno odraziti na naše društvo. Integraciju gotovo da i ne obrađujemo, a kada govorimo o potrebi reguliranja migracijskih pitanja, kada govorimo o tome kako oni koji dolaze moraju prihvatiti našu kulturu, moraju naučiti naš jezik, optužuju nas da smo nacionalisti, da ne poštujemo one koji su drugačiji. Tako govore oni koji razmišljaju samo o sadašnjosti, kojima nije stalo do budućnosti. Ono što nas u Ministarstvu demografije najviše brine je budućnost i zato smo u novom proračunskom razdoblju, uz sve što sam već spomenuo u vezi s promjenama, uključili mjere za poticanje ostanka ljudi u Hrvatskoj i povratka u Hrvatsku.
“"Bez djece nema budućnosti, a bez podržavajućeg okruženja za obitelji nema snažnog društva ni gospodarstva."”
“U novom proračunu osigurali smo više od 23 milijuna eura za imigracijske programe.”
– ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić
Kako napreduje prijedlog u vezi s petogodišnjim oslobođenjem od poreza na dohodak za buduće povratnike, one koji su dvije godine boravili u inozemstvu, ako se vrate u Hrvatsku?
—Zakonski prijedlozi su trenutno u Saboru i bit će usvojeni prije 15. prosinca kako bi sve porezne promjene stupile na snagu početkom godine. Moram reći da sam zadovoljan što smo otvorili ovu raspravu, jer je bilo svakakvih rasprava o tome. Prvo što želim reći jest da ova mjera ne diskriminira nikoga. Kad me ljudi pitaju o tome, volim reći: što sada dobivamo od tih ljudi? Što smo učinili da ih privučemo natrag? Porezna reforma je toliko sveobuhvatna da donosi brojne promjene koje će jamčiti veće prihode za sve naše obitelji. Ovo je dio koji ne diskriminira, već potiče. Ako ova mjera uspije motivirati čak i jednog našeg iseljenika da se vrati, već smo napravili korak naprijed. Svatko tko se vrati dobitak je za nas, kao narod. Tako bismo trebali gledati na ovu mjeru.
Izuzeća se odnose i na hrvatske građane koji su potomci iseljenika iz prekomorskih zemalja i Europe. Imate li povratne informacije o potencijalnom interesu koji bi ova inicijativa za povrat poreza mogla izazvati?
— Tako je, predložena odredba primjenjivat će se i na potomke iseljenika iz prekomorskih i europskih zemalja nakon što bude odobrena. Mogu potvrditi da Ministarstvo redovito obavještava naše građane o spomenutoj promjeni porezne politike. Većina upita dolazi iz zemalja EU u kojima naši građani rade, posebno u sektorima poput prometa, zdravstva (medicinski tehničari, medicinske sestre, liječnici) i elektrotehnike. Te su osobe htjele saznati više o predloženoj odredbi, posebno o petogodišnjem oslobođenju od poreza na dohodak. Kao što sam već spomenuo, nadamo se da će ovo, uz druge programe, biti poticaj za našu dijasporu koja želi započeti novi život u Hrvatskoj.
Hrvatska nema registar privremenih migranata, budući da se mnogi suvremeni migranti koji su otišli u Njemačku i Irsku nisu ni odjavili iz Hrvatske. Je li moguće provesti najavljenu mjeru u planiranom roku početka 2025. bez ovog ključnog registra?
Kao što možda znate, Ministarstvo financija, točnije Porezna agencija, radi na uspostavi Registra stanovništva. Što se tiče ove mjere, prema trenutnom prijedlogu, ovo petogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak odredit će se na temelju podataka iz baze podataka o prebivalištu i boravištu Ministarstva unutarnjih poslova. Pravo na to imale bi osobe koje su odjavile prebivalište ili prijavile privremeni odlazak neprekidno najmanje dvije godine, ili one koje nikada nisu prijavile prebivalište - što uključuje naše iseljenike druge i treće generacije i tako dalje. Kao što vidite, to će nam omogućiti i da utvrdimo, između ostalog, koliko je ljudi zapravo emigriralo iz Hrvatske. Ono što smatram važnim naglasiti, jer se često zanemaruje, jest da će se ovo oslobođenje odobriti automatski: Porezna agencija bit će odgovorna za donošenje odluka bez ikakvih dodatnih postupaka. Naravno, svatko tko smatra da ima pravo na ovo oslobođenje može podnijeti zahtjev ako to zakon dopušta.
Od prvog dana svog mandata naznačio je da ne može sam postići rezultate, već da su politička volja i institucionalna suradnja bitni. Ima li podršku premijera i je li uspostavio suradnju s nadležnim državnim agencijama?
— Osnivanje Ministarstva, rekao bih, jasna je politička poruka Vlade o tome kako planira rješavati demografiju kao nacionalno pitanje. Uvijek naglašavam da ovo nije Ministarstvo za mene, niti za stranku Domovinski pokret. Ovo nije stvar imena stranke od dva ili tri slova. Ministarstvo demografije i migracija dio je Vlade Republike Hrvatske i mogu reći da sam zadovoljan suradnjom koju imamo sa svim resorima. Vjerujem da smo kao društvo sazreli i svi prepoznajemo demografiju kao važno pitanje, od vojske, zdravstva i policije do znanosti i obrazovanja. Također želim istaknuti izvrsnu suradnju koju Ministarstvo ima sa znanstvenom zajednicom. Prije nekoliko dana potpisali smo sporazum o suradnji s Institutom za istraživanje migracija, a prethodno smo potpisali sporazum s Institutom Ivo Pilar i Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Planiramo nastaviti u tom smjeru jer sam uvjeren da znanost mora predvoditi ovo pitanje, a politika mora donositi odluke.
Između ostalih, za savjetnike i bliske suradnike odabrao je poznate demografe, profesora Stjepana Šterca i profesora Tadu Jurića. Možete li nam reći koja načela podupiru buduću demografsku politiku i kako ona čini okosnicu strateškog dokumenta koji bi trebao postati ključan za demografsku obnovu?
—Četiri savjetnika su pažljivo odabrana i s razlogom. Činjenica da sam odabrao tri istaknuta demografa — profesora Šterc, profesora Jurića i dr. Živića — kao i gospodina Štrigu, koji desetljećima živi u Njemačkoj, pokazuje da smo dali sve od sebe. To su ljudi koji su svoj profesionalni život posvetili pitanjima kojima se bavimo. Oni su se usredotočili na demografiju i imigraciju, dok su drugi ta pitanja smatrali sporednima. Stoga će njihov doprinos biti ključan u onome što je pred nama. Izrada posebnog zakona veliki je izazov, ne samo zato što će biti na snazi nakon što napustimo dužnost. Ovaj zakon neće samo uspostaviti načela, već će i stvoriti sustav za praćenje, osmišljavanje i koordinaciju demografskih mjera, bilo na državnoj ili lokalnoj razini. Ovaj zakon bit će alat za praćenje demografskih kretanja. Naravno, prerano je raspravljati o detaljima, ali važno je da će ovaj zakon obuhvatiti i demografske trendove i imigraciju. Neće biti strateški dokument jednog ministra, niti jedne vlade, već lex specialis koji će obvezivati sve agencije i one koji dolaze u nadolazećim godinama.
Konačno, što ćete smatrati svojim uspjehom na vlasti? Povećanje broja rođenih? Značajan povratak hrvatskih iseljenika?
Vrlo je teško o tome govoriti. Kad sam prihvatio dužnost ministra, znao sam da ću se baviti problemom za koji nema jednostavnih rješenja ni brzih rezultata. Trendovi koje imamo godinama ne mogu se promijeniti s jednom ili dvije mjere, koliko god one bile dobro promišljene i primjerene. Trebat će nam dugo vremena da se obnovimo i vratimo nadu, da se naše obitelji otvore novom životu i da naše institucije postanu osjetljivije na potrebe građana. To je proces koji ima svoj tijek. Ono što je meni važno, i što ću smatrati svojim uspjehom, jest da postavimo zdrave temelje za taj dugoročni proces i da se negativni trendovi zaustave - odnosno da se promjene počnu oblikovati. Ponovno ću spomenuti nadu, jer vjerujem da je bez nje sve uzalud. Uspjeh u demografiji postići ćemo kada ljudima vratimo nadu: nadu da je promjena moguća, da mogu imati i odgajati djecu u zdravom i sigurnom okruženju, da će se, kada odrastu, netko brinuti o njima...
