0 Komentari
Hrvatska će modernizirati svoju željeznicu kako je planirano unatoč činjenici da dio od 8,7 milijardi eura od Europske unije neće biti uključen. Preusmjereno je prema novim europskim prioritetima poput obrane, rekli su hrvatski dužnosnici za CroLatam ovog mjeseca tijekom Međunarodnog prometnog foruma u Leipzigu.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, dodijelila je Hrvatskoj 8,7 milijardi eura za kohezijsku politiku između 2021. i 2027. Kohezijska politika, financirana iz proračuna EU-a, ima za cilj smanjiti nejednakosti između bogatih i siromašnih dijelova 27-člane Europske unije.
Hrvatska je planirala potrošiti oko milijardu eura tog iznosa na modernizaciju željeznica, no 20. rujna stupili su na snagu novi propisi EU prema kojima se novac koji do tada još nije iskorišten djelomično raspoređuje na pet novih prioriteta: konkurentnost, otpornost na vodu, obranu, pristupačno stanovanje i energetsku učinkovitost.
“Imamo dovoljno novca za provedbu svih planiranih projekata u željezničkom sektoru”, rekao je predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, tražeći da ostane anoniman.
Od svih željezničkih projekata, samo pruga na sjeveru Hrvatske, od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, za koju je iskorišten dio od 8,7 milijardi eura, trebala bi biti dovršena do 2030. godine. Ta dionica duga 44 kilometra nalazi se na pruzi između gradova Zagreba i Rijeke.
Dionicu bi trebala dovršiti 2029. godine španjolska tvrtka Comsa, s kojom je hrvatska tvrtka HŽ Infrastruktura prošli mjesec potpisala ugovor.
“Sve ostale projekte u željezničkom sektoru Hrvatska može odgoditi za sljedeće financijsko razdoblje Europske unije od 2028. do 2034.”, rekao je predstavnik hrvatskog ministarstva.
Hrvatska vlada je 2024. godine uzela kredit od preko milijardu eura od Europske investicijske banke, “što je stvorilo dovoljno likvidnosti” za samostalno financiranje nekih projekata i bez potrebe za njihovim prijenosom u sljedeće razdoblje ili čak financiranjem prije povlačenja novca iz EU fondova.
Od dostupnih 8,7 milijardi eura, Hrvatska je do sada osigurala 72,1 posto sredstava pronalaženjem projekata za financiranje, prema podacima s web stranice Europske komisije. Prosjek EU-a je 64 posto.
Obrana je postala prioritet za Bruxelles zbog ruske invazije na Ukrajinu. Projektima s vojnom komponentom daje se dodatna godina za dovršetak i 20 posto financiranja unaprijed. To se odnosi i na otpornost na vodu, konkurentnost, pristupačno stanovanje i energetsku učinkovitost.
U studenom je, zbog obnovljenih geopolitičkih napetosti diljem svijeta, Europska komisija pokrenula "Paket vojne mobilnosti". Njegov je cilj osigurati slobodno kretanje trupa, opreme i vojne imovine unutar EU-a.
Hrvatsko Ministarstvo prometa prije mjesec dana povuklo je 250 milijuna eura koje može koristiti do 2030. za izgradnju odmorišta na autocestama, pristup vojarnama, prilagodbu tunela za prolaz vojnih vozila i druga "brza ulaganja".
Također za velike infrastrukturne projekte u vojnim koridorima, koji se uglavnom preklapaju s postojećim željezničkim i cestovnim koridorima.
Projekti će se provoditi na ruti od Rijeke do mađarske granice, te na dionici od Slovenije do Srbije. Treća traka bit će dodana cesti od Jankomira do Lučkog, blizu Zagreba. U Dalmaciji će se graditi skladišta vojnih rezervi u lukama poput Splita i Šibenika, a produžit će se i produžiti pista u vojnoj zračnoj luci Zadar.
Hrvatsko Ministarstvo prometa također ima drugu tranšu sredstava za obranu dostupnu u 2028. Iznos tih sredstava još nije određen i bit će dostupan nakon što Europski parlament odobri proračun EU za razdoblje 2028.-2034.
U njemačkom gradu Leipzigu održan je summit Međunarodnog prometnog foruma (ITF), organizacije koja okuplja 72 zemlje. Oko 1200 sudionika, uključujući 39 ministara, raspravljalo je o stanju globalnog prometa i otpornosti suočenoj s političkim, klimatskim i financijskim izazovima.
