0 Komentari
Nakon objave odluke ESB-a, euro je ojačao prema američkom dolaru za 0,3 posto, dosegnuvši vrijednost od 1,082 dolara.
Europska središnja banka (ESB) smanjila je svoju ključnu kamatnu stopu (stopu koja je temelj svih vrsta financijskih ugovora, poput kredita, prekoračenja i drugih složenijih transakcija) za četvrtinu postotnog boda na 2,5 posto, dok inflacija u eurozoni nastavlja padati prema ciljanoj razini od 2 posto. Taj potez, koji je tržište očekivalo, šesto je uzastopno smanjenje kamatnih stopa otkako je ESB počeo snižavati stope u lipnju prošle godine nakon što su dosegle rekordnih 4 posto u nastojanju da obuzda visoku inflaciju.
Trenutna razina kamatnih stopa najniža je od veljače 2023. Operateri na financijskom tržištu procjenjuju da bi tijekom godine moglo doći do još jednog ili dva smanjenja od četvrtine boda. Nakon objave ESB-a, euro je ojačao prema američkom dolaru za 0,3 posto, dosegnuvši vrijednost od 1,082 dolara.
Inflacija u eurozoni pala je s vrhunca od 10,6 posto u listopadu 2022. na 2,4 posto u veljači 2025., ali gospodarski oporavak i dalje je spor. Očekuje se da će na gospodarske izglede eurozone utjecati i planovi Friedrich Merz , Predsjednik, koji se sprema preuzeti ulogu njemačkog kancelara, očekuje stotine milijardi eura novih kredita za povećanje obrambenih izdataka i modernizaciju infrastrukture. Neki analitičari vjeruju da bi plan mogao udvostručiti očekivani gospodarski rast Njemačke na 2 posto do 2026. godine.
ESB je, ignorirajući Merzove najave, šesti put zaredom snizio svoju prognozu rasta za 2025., kao i za 2026. i 2027. Sada očekuje rast BDP-a eurozone od samo 0,91% za tri tromjesečja ove godine, što je manje od procjene iz prosinca od 1,11%. Prošlogodišnji rast bio je skromnih 0,7%.
Kako će odluka ESB-a utjecati na Hrvatsku?
Vrijedi podsjetiti da Hrvatska narodna banka nema neovisnu monetarnu politiku od ulaska u eurozonu, a odluka Europske središnje banke o smanjenju kamatnih stopa mogla bi donijeti olakšanje hrvatskim građanima i poduzećima, s obzirom na to da su mnogi krediti vezani uz referentne stope poput Euribora (referentna kamatna stopa utvrđena na europskom međubankarskom tržištu od 1. siječnja 1999. za euro). Niže kamatne stope na kredite trebale bi potaknuti nova ulaganja i povećati potrošnju, a istovremeno smanjiti troškove zaduživanja za vladu. Nadalje, niže kamatne stope mogle bi značiti i niže kamatne stope na štednju, što bi moglo potaknuti građane da istraže alternativne mogućnosti ulaganja, poput tržišta kapitala ili nekretnina.
