0 Komentari
Prošle godine u Hrvatskoj se naselilo više od 56.000 ljudi, dok se oko 37.500 iselilo. Iako zemlja već četvrtu godinu zaredom održava pozitivan neto migracijski saldo, razlika između dolazaka i odlazaka smanjila se u usporedbi s 2014. godinom.
Hrvatska je u 2025. godini registrirala ukupno 56.665 imigranata i 37.485 iseljenika, održavajući pozitivan neto migracijski saldo četvrtu godinu zaredom. Međutim, razlika između onih koji su došli i onih koji su napustili zemlju značajno se smanjila u usporedbi s prethodnom godinom, prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Pozitivan neto migracijski saldo iznosio je 19.180 osoba, u usporedbi s više od 31.000 registriranih u 2014. godini. Prema izvješću, strani državljani i dalje su glavni pokretač ovog rasta, budući da je samo 29,7% onih koji su imigrirali u Hrvatsku bilo hrvatski državljani.
Među onima koji su u zemlju stigli iz inozemstva, Njemačka je bila glavna zemlja podrijetla, s udjelom od 1,7% svih imigranata. Slijede Bosna i Hercegovina i Nepal, obje s udjelom od 11,1%. Ako se uzmu u obzir samo strani državljani, najveći broj došao je iz Nepala (6264 osobe), Bosne i Hercegovine (4731), Filipina (4500), Srbije (3696) i Ukrajine (2986).
Što se tiče emigracije, Njemačka je ponovno postala glavno odredište za one koji napuštaju Hrvatsku. Nadalje, izvješće pokazuje da su hrvatski državljani činili 35% svih emigranata, te da su većinu onih koji su napustili zemlju činili muškarci u dobi između 20 i 39 godina.
Državni statistički ured napomenuo je da brojke uključuju značajan broj stranih državljana koji su dobili boravišne i radne dozvole, kao i osobe raseljene iz Ukrajine koje imaju privremenu zaštitu u Hrvatskoj.
Izvješće također pokazuje intenzivnu mobilnost unutar zemlje. Tijekom 2025. godine ukupno 73.838 ljudi promijenilo je mjesto prebivališta unutar Hrvatske, što je najveća brojka od 2016. godine. Za razliku od međunarodnih migracija, unutarnje raseljenje pretežno čine žene, koje su činile 54,3% onih koji su promijenili adresu.
Zagrebačka županija zabilježila je najveći porast neto migracije, i unutarnje i međunarodne, s pozitivnim saldom od 3475 osoba. Istarska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska županija i grad Zagreb također su zabilježili značajnu neto migraciju. Nasuprot tome, Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija bile su regije koje su zabilježile više odlazaka nego dolazaka.
Fontana: Državni statistički zavod Republike Hrvatske (DZS), putem Poslovni.hr/Hina.
