0 Komentari
Hrvatske vlasti izvijestile su da se 13.300 građana vratilo u Hrvatsku tijekom 2024. godine, što je najveći zabilježeni broj do sada. Vlada ovaj trend pripisuje novim politikama povratka, programima podrške i inicijativama usmjerenima na jačanje veza s hrvatskom dijasporom.
Državni tajnik Zvonko Milas predstavio je Hrvatskom saboru godišnje izvješće o provedbi zakona o odnosima s Hrvatima koji žive u inozemstvu, navodeći da Hrvatska prolazi kroz razdoblje rasta povratka svojih građana iz inozemstva. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini u zemlju se vratilo 13.300 Hrvata, a preliminarni podaci za 2025. pokazuju da taj trend i dalje raste.
Milas je napomenuo da su politike prema dijaspori ojačane u 2025. godini kroz povećano financiranje programa i projekata, modernizirani institucionalni okvir i nove strateške mjere. Ukupno je Hrvatska izdvojila približno 161 milijun eura za inicijative vezane uz Hrvate koji žive u inozemstvu, što predstavlja povećanje od 37% u odnosu na prethodno razdoblje.
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske djelovao je s godišnjim proračunom od 35 milijuna eura i razvijao programe usmjerene na tri glavne skupine: Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine u raznim europskim zemljama i migrantske zajednice u ostatku svijeta. Dodatnih 13 milijuna eura dodijeljeno je projektima koji su smatrani strateški važnima.
Što se tiče povratka i integracije, Milas je izjavio da je vlada provela nove mjere putem Ministarstva demografije, koje je za taj cilj izdvojilo više od 1,2 milijuna eura. Objasnio je da su politike prestale biti “teorijske” i počele pokazivati “mjerljive rezultate”. Također je istaknuo program “Biram Hrvatsku”, putem kojeg je do svibnja ove godine odobreno otprilike 1800 zahtjeva, a više od 2400 ljudi pronašlo je zaposlenje.
Drugi ključni fokus koji je spomenut bio je jačanje kulturnih i jezičnih veza s mlađim generacijama u dijaspori. Za akademsku godinu 2025./2026. dodijeljeno je 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika, što predstavlja ulaganje od preko milijun eura. Od početka programa, više od 2500 mladih sudjelovalo je u tim obrazovnim inicijativama.
Tijekom saborskog zasjedanja najavljeno je i stvaranje Tjedna Hrvata u inozemstvu. Ovaj godišnji događaj održat će se krajem svibnja. Prvo izdanje održat će se u Zagrebačkoj županiji, a započet će otvorenjem izložbe grafičkog umjetnika Virgilija Nevjestića. Prema Milasovim riječima, cilj je prepoznati doprinos dijaspore razvoju zemlje i ojačati veze između Hrvatske i hrvatskih zajednica u inozemstvu.
Izvješće je izazvalo različite reakcije u Parlamentu. Dok su vladini predstavnici istaknuli konkretne rezultate mjera, oporbeni sektori doveli su u pitanje nedostatak informacija o stvarnom utjecaju financiranih programa i zahtijevali veću transparentnost u pogledu korištenja javnih resursa.
Razgovaralo se i o situaciji hrvatskih zajednica u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Milas je izrazio zabrinutost zbog nedostatka napretka u bilateralnom dijalogu sa Srbijom u vezi sa zastupljenošću Hrvata u toj zemlji, napomenuvši da je Sjeverna Makedonija dala jamstva da će u budućim ustavnim reformama službeno uključiti Hrvate kao priznatu nacionalnu manjinu.
Fontana: Tjedan Hrvatske
