Croacia conmemoró el asesinato de Stjepan Radić en Belgrado en 1928

Hrvatska je obilježila atentat na Stjepana Radića u Beogradu 1928.

Comment Icon0 Komentari
Reading Time Icon3 min čitanja

Saborsko izaslanstvo na čelu s potpredsjednikom Hrvatskog sabora Željkom Reinerom položilo je ove subote vijenac i zapalilo svijeće na groblju Mirogoj u Zagrebu, povodom Dana sjećanja na Stjepana Radića i žrtve u lipnju, u spomen na žrtve napada na hrvatske zastupnike koji se dogodio 1928. u jugoslavenskoj skupštini u Beogradu.

Dana 20. lipnja 1928. Puniša Račić, zastupnik Radikalne narodne stranke, ubio je iz pištolja Pavla Radića i Đuru Basaričeka, smrtno ranio Stjepana Radića — koji je umro 8. kolovoza — te ranio Ivana Pernara i Ivana Granđu, članove Hrvatske seljačke stranke (HSS).

Napad na hrvatske zastupnike u parlamentu široko je doživljen kao napad na hrvatski narod i izazvao je masovne prosvjede diljem Hrvatske između 20. i 23. lipnja. Gotovo 100.000 ljudi sudjelovalo je u demonstracijama u Zagrebu, gdje je policija ozlijedila 60 prosvjednika, uhitila 120 i ubila trojicu mladića: Krešimira Jerbića, Nikolu Majcena i Gjorgja Bjeloša.

Hrvatski sabor je 2015. godine proglasio 20. lipnja Danom sjećanja na Stjepana Radića i žrtve lipnja.

“Odajemo počast Stjepanu Radiću, koji je ubijen u Skupštini u Beogradu braneći hrvatske interese, baš kao što je to činio cijelog svog života”, izjavio je Reiner.

“Dva hrvatska zastupnika su poginula, a dvojica su ranjena. Moramo se svake godine prisjećati da su Radić i HSS bili glavna politička snaga koja je ujedinila hrvatski narod između dva svjetska rata i da su u mnogim aspektima postavili temelje za ono što je uslijedilo, nadahnjujući stvaranje slobodne i neovisne hrvatske države.”

Dodao je da je Radić bio jedna od povijesnih osoba koja je, uz Antu Starčevića i druge, sanjala o demokratskoj, slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj.

“Nažalost, nisu to doživjeli. Njihove snove ostvario je Franjo Tuđman, zajedno s hrvatskim braniteljima”, rekao je.

Hrvatska je stekla svoju konačnu neovisnost tijekom rata od 1991. do 1995. godine, u kontekstu raspada Jugoslavije.

“Napad na Narodnu skupštinu 1928. nije bio samo pucnjava na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, već i napad na pravo hrvatskog naroda da slobodno bira i odlučuje o svojoj budućnosti”, izjavio je Darko Vuletić, vođa stranke čiji je prvi predsjednik bio Stjepan Radić.

Podijelite ovaj članak

O autoru

Miho Dobrašin

Najrelevantnije