0 Komentari
Zemlja je zabilježila smanjenje razlike između mirovina muškaraca i žena za 11 postotnih bodova, što je najveće smanjenje među državama članicama Europske unije. Vlada ovo poboljšanje pripisuje prvenstveno priznavanju godina doprinosa po djetetu.
Hrvatska je zabilježila najveće smanjenje razlike u mirovinama između spolova među zemljama Europske unije od 2020. godine, priopćila je hrvatska vlada prilikom predstavljanja mišljenja o godišnjem izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić za 2025. godinu.
Prema objavljenim podacima, razlika između mirovina muškaraca i žena smanjila se za 11 postotnih bodova, s 30,4% u 2020. na 19,3% u 2024. Ta je brojka ispod prosjeka Europske unije, koji iznosi 24,5%, prema statistikama Eurostata.
Vlada je ovaj rezultat uglavnom pripisala izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2019. godine, kojima je uvedeno priznavanje šest mjeseci doprinosa za svako biološko ili posvojeno dijete. Prema vladi, ova je mjera značajno doprinijela smanjenju nejednakosti u mirovinskim prihodima između muškaraca i žena.
Nadalje, napomenula je da su 2025. godine odobrene nove izmjene propisa kojima se udvostručuje isplata po djetetu sa šest na dvanaest mjeseci. Inicijativa ima za cilj smanjenje siromaštva među umirovljenicima i nastavak smanjenja rodne razlike u mirovinama.
Vlada procjenjuje da će do kraja 2026. godine oko 27 000 umirovljenika moći koristiti novu naknadu, što će predstavljati prosječno povećanje mirovine od 3,1 % za svako akreditirano dijete.
Što se tiče zaposlenosti, izvješće također ukazuje na poboljšanje na tržištu rada. Broj registriranih nezaposlenih smanjio se za 14,8% u usporedbi s 2024. godinom, dok je nezaposlenost žena pala za 18,6%, a nezaposlenost muškaraca za 10%. Kao rezultat toga, udio žena u ukupnom broju registriranih nezaposlenih smanjio se za 2,5 postotnih bodova.
Godišnje izvješće pučkog pravobranitelja bavi se i drugim pitanjima vezanim uz rodnu ravnopravnost, uključujući zapošljavanje, majčinstvo i očinstvo, rodno uvjetovano nasilje, populacijsku politiku, diskriminaciju i sudjelovanje žena u osnovnoj vojnoj obuci.
Što se tiče ove posljednje točke, Vlada je odbacila primjedbe agencije o mogućem povlaštenom tretmanu onih koji završe osnovnu vojnu obuku za pristup javnim poslovima, tvrdeći da i muškarci i žene mogu dobrovoljno sudjelovati u toj obuci.
Također je istaknula da je u ožujku ove godine osnovana radna skupina za prilagodbu hrvatskog zakonodavstva direktivi Europske unije o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Cilj je jačanje pravnog okvira izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku.
Fontana: Hina.
