0 Komentari
Hrvatska vlada u četvrtak je u Sabor poslala novi nacrt Zakona o suzbijanju rada na crno, kojim se uvodi novi režim sankcija, odnosno povećavaju kazne za poslodavce za svakog neprijavljenog radnika, ovisno o učestalosti rada na crno.
“Predlaže se uspostava sustava sankcija kojim se strože kažnjavaju poslodavci koji opetovano koriste neprijavljeni rad”, izjavila je Margareta Mađerić, podtajnica Ministarstva rada, obitelji, mirovinskog sustava i socijalne politike.
Novu Uredbu o suzbijanju rada na crno Vlada je poslala Saboru na odobrenje po hitnom postupku prije turističke sezone i radi usklađivanja s izmjenama Zakona o imigraciji.
Ključne promjene uključuju strože kazne za poslodavce koji opetovano koriste neprijavljene radnike. Uz postojeće kazne od 2650 eura i 6630 eura, uvodi se nova kazna od 8000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavce za koje se utvrdi da su treći put u roku od tri godine koristili neprijavljene radnike.
Što se tiče popisa poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat otkrio neprijavljeni rad, tzv. crne liste, razdoblje javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica, odnosno poslodavci na “crnoj listi” neće moći pristupiti mjerama aktivne politike zapošljavanja.
Također se uvodi ubrzani postupak za brisanje poslodavaca s ovog popisa, koji Ministarstvo mora provesti u roku od tri dana od primitka zahtjeva, uz dokaz o uplati naloženog iznosa ili pravomoćnu sudsku odluku kojom se rješenje poništava ili stavlja izvan snage.
Mogućnost brisanja plaćanjem propisanog iznosa ne primjenjuje se u slučajevima trećeg i svakog sljedećeg utvrđivanja rada na crno.
Prije isteka jedne godine, Ministarstvo će ukloniti poslodavca s popisa u slučaju smrti, prestanka poslovne djelatnosti, prestanka samostalnog rada ili brisanja iz sudskog/trgovačkog registra.
S druge strane, ukida se bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u izjavi o radu.
Nova mjera također štiti poslodavce koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u situacijama administrativnih kašnjenja u obradi zahtjeva za produljenje dozvole. Konkretno, neprijavljeni rad koji obavlja državljanin treće zemlje neće se smatrati radom nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje podnesen prije isteka dozvole, u skladu s propisima koji reguliraju boravak i rad stranaca.
Među predloženim promjenama je i obveza prijave radnika u sustav mirovinskog osiguranja do punog radnog vremena ako već rade za drugog poslodavca na nepuno radno vrijeme.
FONTANA: HINA
