0 Komentari
Izvješće think tanka Ember, neprofitne organizacije koja proučava prijelaz na obnovljive izvore energije, otkriva da je solarna energija prošle godine u EU generirala 111 TP3T električne energije, nadmašivši ugljen, koji je činio 101 TP3T proizvodnje električne energije u bloku.
Solarni paneli proizveli su 111 TP3T električne energije u Europskoj uniji u 2024. godini, dok su termoelektrane na ugljen proizvele 101 TP3T, prema podacima klimatske organizacije Ember. Udio fosilnog plina smanjio se petu godinu zaredom, trenutno predstavlja 161 TP3T energetskog miksa bloka.
“Ovo označava prekretnicu. Ugljen je najstariji način proizvodnje električne energije, ali i najzagađujući. Sunčeva energija je zvijezda u usponu”, rekla je Beatrice Petrovich, koautorica izvješća.
Industrijalizaciju Europe potaknuo je ugljen, ali ovaj izvor energije zagađuje i zagrijava planet više od bilo kojeg drugog. Proizvodnja električne energije iz ugljena u EU dosegla je vrhunac 2003. godine i od tada je pala za 681%.
U međuvremenu, čisti izvori energije doživjeli su procvat. Energija vjetra i sunca činile su 291% proizvodnje električne energije u EU prošle godine, dok su hidroenergija i nuklearna energija nastavile povećavati svoje udjele u usporedbi s 2022. godinom.
Izvješće pripisuje porast solarne energije, najveći porast zabilježen 2024. godine, rekordnoj instalaciji novih panela na tržištu, unatoč tome što je regija primila manje sunca u usporedbi s 2023. godinom, navodi se u izvješću. The Guardian.
“Pozitivno je da povećanje broja instalacija solarnih panela smanjuje potrošnju fosilnih goriva”, komentirala je Jenny Chase, analitičarka solarne energije u BloombergNEF-u, koja nije bila uključena u izvješće.
U izvješću se ističe da je upotreba ugljena smanjena u 16 od 17 zemalja EU koje su ga još uvijek koristile 2024. godine. Napominje se da je ovo fosilno gorivo postalo “marginalno ili odsutno” u većini energetskih sustava.
Njemačka i Poljska, dvije zemlje koje sagorijevaju najviše ugljena u EU, među su državama članicama koje su postigle napredak prema čistijim izvorima energije.
Udio ugljena u elektroenergetskoj mreži u Njemačkoj pao je za 171 TP3T u usporedbi s prethodnom godinom, dok je u Poljskoj smanjen za 81 TP3T, prema izvješću.
Fosilni plin je također nastavio doživljavati “strukturni pad” u 14 od 26 analiziranih europskih zemalja koje koriste plinsku energiju, navodi se u izvješću.
Unatoč blagom porastu potražnje za električnom energijom nakon dvije godine naglog pada zbog ruske invazije na Ukrajinu, EU je odgovorila planom za uštedu energije, diverzifikaciju dobavljača fosilnih goriva i ubrzanje prijelaza na čistu energiju.
“Politike i tržišta u Europi omogućili su smanjenje udjela ugljena i prirodnog plina u obnovljivim izvorima energije”, rekao je Gregory Nemet, istraživač na Sveučilištu Wisconsin-Madison i koautor izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.
“Energija vjetra i sunca rastu u svim većim gospodarstvima, ali upotreba ugljena i dalje raste u Kini, dok prirodni plin dobiva na značaju u Sjedinjenim Državama. Europa, s druge strane, maksimalno iskorištava prednosti obnovljive energije: dostupnost, sigurnost i čišći zrak”, dodao je Nemet.
Izvješće Embera pokazalo je da je EU na putu da ostvari svoj cilj od 400 gigavata instaliranog kapaciteta solarne energije do 2025. godine, s 338 GW već u pogonu 2024. godine. Ako održi trenutnu stopu rasta, mogla bi dosegnuti 750 GW do 2030. godine.
Autori izvješća pozvali su na ulaganja u baterije, pametna brojila i druge sustave "čiste fleksibilnosti" koji bi bolje uskladili proizvodnju obnovljive energije, koja varira tijekom dana, s potražnjom.
