0 Komentari
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić izjavio je u utorak, predstavljajući zastupnicima u Saboru prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, da je neprijavljeni rad neprihvatljiva pojava protiv koje će se Vlada boriti svim raspoloživim sredstvima.
“Ove izmjene predstavljaju kvalitativno poboljšanje pravnog okvira koji će jamčiti pristojne uvjete rada za radnike, poticati poduzetničku aktivnost i nastaviti pozitivno transformirati tržište rada u Republici Hrvatskoj”, rekao je ministar, objašnjavajući novine koje uvodi zakon.
Među glavnim novim značajkama je pooštravanje sankcija protiv poslodavaca koji opetovano pribjegavaju neprijavljenom radu.
“U vrijeme kada imamo povijesno nisku nezaposlenost, s 1.740.000 osiguranih i zabilježenih zaposlenih, te s nizom dostupnih mjera za poboljšanje statusa zaposlenosti, neprijavljeni rad je neprihvatljiva pojava protiv koje će se ova Vlada boriti svim raspoloživim sredstvima”, naglasio je Ružić.
Dakle, uz postojeće kazne od 2650 i 6630 eura, uvodi se nova kazna od 8000 eura za svakog neprijavljenog radnika za poslodavca kod kojeg se utvrdi neregularno zapošljavanje treći put u tri godine.
Što se tiče registra poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat rada otkrio neprijavljeni rad – takozvane “crne liste” – razdoblje javne objave skraćuje se sa šest godina na jednu godinu, uz strože posljedice, poput nemogućnosti pristupa mjerama aktivne politike zapošljavanja. Kako je ministar objasnio, poslodavci kod kojih se utvrdi da imaju neprijavljenog radnika imaju 15 dana da reguliraju svoju situaciju i izbjegnu uvrštavanje na listu.
Također se uvodi ubrzani postupak za uklanjanje poslodavaca s popisa. Ministarstvo to mora obraditi u roku od tri dana od primitka zahtjeva i dokaza o uplati potrebnog iznosa. Ovaj postupak se ne primjenjuje u slučajevima trećeg ili naknadnog kršenja, niti kada postoji pravomoćna sudska presuda kojom se odluka poništava. Nadalje, ukida se tzv. "bijela lista" poslodavaca bez kršenja.
Još jedna nova značajka je zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u slučajevima administrativnih kašnjenja u obradi produljenja dozvola. U tim slučajevima, nastavak zaposlenja nakon isteka dozvole neće se smatrati neprijavljenim radom, pod uvjetom da je zahtjev za produljenje podnesen u zakonskom roku.
Nadalje, zakon uvodi obvezu prijave radnika s punim radnim vremenom u sustav mirovinskog osiguranja ako već rade nepuno radno vrijeme za drugog poslodavca. Sustav JEER (Jedinstveni elektronički registar zaposlenih) proširuje se i na sektore izvan digitalnih platformi, što će, prema Ružiću, omogućiti potpuni pregled svih radnika i njihovog radnog statusa u stvarnom vremenu.
Ministar je naglasio da je vlada jedna od rijetkih u Europskoj uniji koja se na tako konkretan način bavi neprijavljenim radom.
Majda Burić, zastupnica vladajuće konzervativne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), dodala je da su “i prethodne vlade mogle riješiti problem, ali nisu”.
Prema Boži Petrovu, zastupniku desničarskog Mosta, sve što su rekli vladini predstavnici je "bajka ili priča".
Njegov stranački kolega Miro Bulj i neovisni Josip Jurčević kritizirali su vladu zbog "zamjene stanovništva", a čelnike HDZ-a zbog stvaranja posredničkih agencija za strane radnike i profita ostvarenog uvozom strane radne snage, što je ministar opisao kao "folklor".
“Ne potičemo turističke agencije. Naprotiv, sve naše poticaje ograničavamo izravno na korisnike. Nemojte mene ili ovu vladu optuživati za egzodus, jer ako itko radi na povratku Hrvata u domovinu, to je ova vlada”, odgovorio je ministar.
Anita Curiš Krok, saborska zastupnica iz stranke lijevog centra SDP, naglasila je potrebu za boljim nadzorom inspekcija i postavila pitanje kako se to može postići kada postoji manjak inspektora.
“Do danas se na crnoj listi nalazi 707 poslodavaca. To nisu samo poslodavci koji zapošljavaju strane radnike. Tu su i javna poduzeća. Do sada je Državni inspektorat rada pokazao znatnu učinkovitost”, izjavio je ministar.
Jelena Miloš, saborska zastupnica lijeve stranke Možemo, pitala je hoće li prihvatiti njezin prijedlog da kazne za neprijavljeni rad ne budu fiksni iznosi, već postoci od prihoda, tvrdeći da na taj način nema jednakosti između malih obrtnika i velikih tvrtki.
“O tome smo razgovarali sa socijalnim partnerima i zasad nećemo prihvatiti ovaj prijedlog, iako ćemo ga razmotriti u budućim analizama”, zaključio je Ružić.
FONTANA: HINA
FOTOGRAFIJA: HINA
