0 Komentari
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju James A. Robinson održao je u utorak predavanje na Adria Business Forumu u Zagrebu pod nazivom “Izazovi konkurentnosti” u kojem je upozorio da Hrvatska zaostaje u inovacijama i produktivnosti, iako je pozitivno ocijenio napredak postignut u izgradnji pravnih institucija od 1990-ih.
Forum je organiziralo Hrvatsko društvo ekonomista u Mozaik centru, a na sastanku su se obrađivala ključna pitanja u razvoju hrvatskog gospodarstva: konkurentnost, institucionalna kvaliteta, uloga umjetne inteligencije i produktivnost.
Robinson, profesor na Sveučilištu u Chicagu koji je 2024. godine podijelio Nobelovu nagradu za ekonomiju s kolegama Daronom Acemogluom i Simonom Johnsonom za njihovo istraživanje o tome kako institucije oblikuju prosperitet nacija, upozorio je da Hrvatska znatno zaostaje za europskim prosjekom u ulaganjima u istraživanje i razvoj, kao i u broju patenata, što se izravno odražava na životni standard.
“Iza razlika u životnom standardu krije se tehnologija, inovacije i stvaranje novih ideja”, izjavio je Robinson.
Kao primjer zemlje koja je sustavnim ulaganjima u istraživanje i razvoj ostvarila ekonomski skok koji se čini kao čudo, ali je zapravo rezultat jasnih institucionalnih odluka naveo je Južnu Koreju.
Središnji dio konferencije bio je posvećen konceptu kreativne destrukcije ekonomista Josepha Schumpetera, ideji da inovacija nužno stvara pobjednike i gubitnike.
Kao ilustraciju, spomenuo je nestanak videoteka, koje su zamijenile nove tehnologije, kao i povijesni primjer britanske industrijske revolucije, kada su tkalci čija su radna mjesta zamijenjena strojevima pretrpjeli pad nominalnih plaća od oko dvije trećine.
“Inovacija je disruptivan proces: neke industrije rastu, a druge prestaju postojati, a mnogi ljudi pokušavaju to zaustaviti”, primijetio je, dodajući da to objašnjava zašto je europsko bankarstvo i dalje fragmentirano unatoč jedinstvenom tržištu, jer moćne interesne skupine blokiraju promjene.
Također je predstavio patentnu tezu kao paradigmatski primjer dobre institucije.
Podsjetio je da je Thomas Edison, sin krovopokrivača bez bogatstva ili veza, uspio zaštititi svoje izume i izgraditi laboratorij koji je promijenio povijest zahvaljujući otvorenom patentnom sustavu, zaključivši da napreduju ona društva koja stvaraju jednake uvjete i omogućuju razvoj talenta, gdje god se nalazio.
Govoreći posebno o Hrvatskoj, Robinson je istaknuo da je zemlja ostvarila značajan napredak u institucionalnom smislu od završetka Domovinskog rata.
“Hrvatska ima dugu povijest ekstraktivnih institucija - od Habsburgovaca do komunizma - ali od 1990-ih postignut je ogroman napredak u vladavini prava”, rekao je, dodajući da Srbija, za razliku od Hrvatske, praktički nije napredovala u tom smjeru.
Međutim, upozorio je i na preostale izazove.
Prema podacima koje je predstavio, oko 14% ispitanika u Hrvatskoj reklo je da ih je javni dužnosnik tražio mito, što je znatno više od 3% u Njemačkoj. Robinson je korupciju opisao kao simptom dubljih institucionalnih slabosti, a ne kao korijen problema.
“Problem je kako se ljudi regrutiraju i kako napreduju u državnim institucijama: to je često korijen korupcije”, rekao je.
Također se osvrnuo na jaz između pravila koja dolaze iz Europske unije i stvarne prakse u Hrvatskoj, nešto što mu je — kako je naznačio — istaknuto u razgovorima vođenim od njegova dolaska u Zagreb.
FONTANA: HINA
FOTOGRAFIJA: HINA
