0 Komentari
Održavanje stanovništva na hrvatskim otocima i privlačenje novih stanovnika bit će prioritet hrvatska vlada u nadolazećim godinama, a to će podržati i nova Strategija Europske unije za otoke, rekla je državna tajnica Zrinka Raguž.
Raguž, hrvatski ministar regionalnog razvoja odgovoran za korištenje fondova EU, u petak je bio u ciparskom gradu Pafosu. Tamo je Europska unija predstavila dvije nove strategije: jednu za otoke i drugu za obalna područja.
Zahvaljujući tim strategijama, projekti vezani uz pomorsku povezanost otoka, izgradnju škola i vrtića, pristupačno stanovanje, zaštitu okoliša i kulturne baštine ili izgradnju vjetroelektrana, moći će dobiti snažnije financiranje od Europske unije iz postojećih fondova.
“Ove dvije strategije pomoći će u rješavanju svih izazova koji su, nažalost, zajednički svim otocima. To uključuje i hrvatske otoke, od kojih na 52 živi oko 127 000 ljudi, kao i Maltu i Cipar, pa čak i neke manje otoke koji pripadaju Švedskoj ili Irskoj”, izjavio je državni tajnik u intervjuu za CroLatam i hrvatske medije u Pafosu.
U ovom obalnom gradu prisustvovao je konferenciji pod nazivom “Jačanje otoka i obalnih zajednica Europske unije”, na kojoj su obje strategije formalno predstavljene bloku 27 zemalja.
Otočne države Cipar i Malta dugo su pozivale na posebnu pozornost koja se posvećuje otocima zbog visokih troškova prijevoza i stanovanja, pretjeranog turizma i klimatskih promjena, što sve ugrožava život na tim područjima. Zemlje poput Hrvatske i Grčke pridružile su se ovoj inicijativi.
Prije tri tjedna Raguž je sudjelovao na neformalnom ministarskom sastanku održanom u Nikoziji, glavnom gradu Cipra, gdje se raspravljalo o strategiji za otoke.
“Zemlje bez otoka nisu imale prigovora. Jednostavno su povezale pitanje otoka s drugim područjima s posebnim karakteristikama unutar vlastitih teritorija”, izjavio je državni tajnik, koji je rođen prije 43 godine u obalnom gradu Dubrovniku, uz čijih se zidina nalazi nekoliko otoka.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je prije početka svog novog mandata sustavno rješavanje izazova s kojima se suočavaju otoci u razdoblju 2025.-2029. Rastuća geopolitička neizvjesnost dodatno je istaknula stratešku važnost otoka i obala na periferiji Europske unije.
Uvođenje strategija za otoke i obalne zajednice neće podrazumijevati stvaranje novog, posebnog europskog fonda za financiranje tih teritorija. Međutim, kada države članice podnesu projekte Bruxellesu za sufinanciranje, vjerojatnost primanja financijske potpore povećat će se ako ti projekti doprinesu rješavanju problema vezanih uz zapošljavanje, stanovanje, javne usluge ili zaštitu okoliša na otocima i obalnim područjima.
Prije četiri mjeseca, Hrvatska je već donijela Zakon o otocima.
“Njihov je cilj da otočani ostanu živjeti na svojim otocima”, naglasio je Raguž.
Vlada je primijetila da se otoci suočavaju sa strukturnim poteškoćama u razvoju zbog svoje izoliranosti u smislu prometa, demografskog pada i viših troškova života i gospodarske aktivnosti te je stoga priznala njihovo pravo na korištenje posebnih razvojnih i financijskih mjera.
“Sada imamo i strategiju koju je utvrdila Europska unija, pa bi financiranje trebalo biti jednostavnije, operativnije i fleksibilnije”, rekao je Raguž.
Lokalne vlasti i regionalne uprave definirat će svoje prioritete, odnosno utvrdit će potrebe svakog otoka u okviru prioriteta koje je postavila Europska unija. Znat će količinu sredstava koja im je dostupna putem europskih fondova i moći će ta sredstva dodijeliti projektima kojima su zaista potrebna.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, već je dodijelila Hrvatskoj 150 milijuna eura posebno za financiranje projekata na otocima tijekom tekućeg programskog razdoblja 2021.-2027. Proračun EU-a za sljedeći sedmogodišnji financijski okvir trenutno se pregovara, tako da iznos koji će biti dostupan za tu svrhu još nije poznat.
Međutim, Raguž tvrdi da usvajanje europske strategije znači da će se financiranje nastaviti.
“Drago mi je što je sada naglašeno da će otoci, ali i obalne zajednice, imati svoje mjesto u sljedećem financijskom okviru”, rekao je.
Raguž smatra da Hrvatska treba diverzificirati svoje gospodarstvo, jer je uvelike ovisna o turizmu.
“Ne znamo što bi se moglo dogoditi sutra. Vjerujem da se sve politike, ne samo one vezane uz otoke, već kreću prema većim ulaganjima u energetski sektor”, napomenuo je.
Vjeruje da bi postavljanje solarnih panela ili korištenje obnovljivih izvora energije, poput mora ili sunca, doprinijelo postizanju tog cilja.
“Otoci također imaju ogroman potencijal za poljoprivredu i ruralni razvoj. Zato sam uvjeren da će i ovaj sektor doživjeti snažan poticaj”, zaključio je.
