Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, u svom proljetnom ekonomskom izvješću predviđa pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj.
Očekuje se da će pasti s 3,4 posto prošle godine na 2,7 posto ove godine i na 2,5 posto sljedeće godine.
Razlozi za ovaj pad navedeni su pritisak visokih cijena te smanjenje i slabljenje domaće potražnje.
Bruto domaći proizvod (BDP) je ekonomski pokazatelj koji odražava novčanu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji u jednoj godini.
Komisija također predviđa blagi porast nezaposlenosti. Prošle godine iznosila je 4,9 posto, dok se ove godine očekuje da će biti 4,8 posto, te da će na toj razini ostati i 2027. godine.
Očekuje se da će inflacija, koja je prošle godine iznosila 4,4 posto, ove godine dosegnuti 4,6 posto. Međutim, sljedeće godine očekuje se nagli pad na 2,7 posto.
Javni dug i dalje pada. Prošle godine iznosio je 56,3 posto BDP-a, ove će godine pasti na 55,9 posto, a sljedeće godine trebao bi dosegnuti 55,6 posto.
Općenito, na razini Europske unije, koju čini 27 zemalja, početkom godine očekivao se umjeren gospodarski rast, no ta se situacija promijenila zbog rata na Bliskom istoku koji je uzrokovao energetsku krizu i posljedično porast inflacije.
Očekuje se poboljšanje sljedeće godine ako se situacija na energetskim tržištima stabilizira.
Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostat, Hrvatska je u travnju zabilježila godišnju stopu inflacije od 5,4 posto.
U eurozoni, koju čine zemlje koje kao valutu imaju euro, inflacija je u travnju iznosila 3 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u Europskoj uniji 3,2 posto.
Prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, objavljenoj 15. svibnja, inflacija u Hrvatskoj u travnju iznosila je 5,8 posto.
Ova stopa inflacije nije zabilježena od listopada 2023.
Fontana: HRT








