0 Komentari
Inflacija ostaje vruća tema u Hrvatskoj, a cijene hrane i usluga i dalje rastu.
Dok društvene mreže vrve raspravama o tome jesu li za to krivi profiti trgovaca, na vidjelo izlaze dublji ekonomski čimbenici.
Kako je izvješteno Leader.hr , Stručnjaci, poslovni ljudi i analitičari istražuju što stoji iza porasta cijena i kako on utječe na svakodnevni život.
Cijene hrane uzrokuju porast inflacije
Prema riječima poslovnog čovjeka i matematičara Nenada Bakića, cijene hrane u Hrvatskoj porasle su za 451 TP3T od 2020. godine, u usporedbi s prosjekom EU od 331 TP3T, prema podacima Eurostata.
Na primjer, cijena kruha u Hrvatskoj porasla je za 611 TP3T, u usporedbi s 351 TP3T u EU. Jaja su poskupjela za 631 TP3T, voće za 401 TP3T, meso za 381 TP3T, a povrće za 441 TP3T.
Zanimljivo je da Bakić odbacuje uvođenje eura kao uzrok, napominjući da se razlika u cijenama zapravo malo smanjila nakon njegovog uvođenja.
“Kada je uveden euro, jaz se zapravo smanjio u sljedeća četiri mjeseca. Jesu li trgovci odjednom postali pohlepni? Ne, rast je ostao gotovo konstantan (u usporedbi s EU). Glavni razlozi za povećanje vjerojatno su visoka državna potrošnja i, posebno, rastuće razine plaća i turizam, koji generira veću potražnju.“.
Međutim, vrijedno je napomenuti da najskuplji artikli rastu brže (u usporedbi s EU) od najjeftinijih: maslac i maslinovo ulje u usporedbi s drugim uljima; vino u usporedbi s pivom, naveo je na svom Facebook profilu.
Rastuća potražnja za kvalitetnim gorivima povećava cijenu kruha
Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta ističe sektor kruha i pekarstva kao posebno unosan, privlačeći snažna domaća i strana ulaganja.
Promjena preferencija potrošača prema zdravijem i kvalitetnijem kruhu dodatno je povisila cijene. Nadalje, urbanizacija i užurbaniji način života znače da se sve više ljudi okreće kupovnom kruhu i gotovim jelima, što povećava potražnju.
Moderna proizvodnja kruha, s fokusom na pakiranje, aditive i distribuciju, također povećava troškove. Ivanov ističe da, iako inflacija povećava troškove za proizvođače, često su potrošači ti koji snose najveći teret viših cijena.
Inflacija i obiteljski proračuni
Relativno nizak prosječni dohodak u Hrvatskoj znači da hrana i dalje čini značajan dio kućanske potrošnje. Kako cijene rastu, ljudi obično smanjuju konzumaciju mesa i prelaze na osnovne namirnice poput kruha, jaja i povrća.
Međutim, čak su i te osnovne stvari postale skupe, što je dodatno opteretilo proračune.
Vladine politike, uključujući visoke stope PDV-a na hranu, pogoršavaju problem. S rastućim troškovima energije, rada i prijevoza, poduzeća nemaju drugog izbora nego prenijeti te troškove na potrošače.
EU fondovi i monetarna ekspanzija: mač s dvije oštrice
Iako su fondovi EU pomogli potaknuti rast BDP-a Hrvatske, oni su također doprinijeli inflaciji. Analitičari Reddita ističu ogroman porast ponude novca u Hrvatskoj: povećanje ponude novca M1 od 105% od 2019., u usporedbi s 26% u eurozoni. Unatoč rastu realnog BDP-a od 18%, nesrazmjerno povećanje ponude novca potiče rast cijena.
Hrvatska ovisnost o uvozu dodatno komplicira situaciju. S ograničenom domaćom proizvodnjom, rastuće globalne cijene brzo se odražavaju na lokalnim tržištima.
U međuvremenu, industrijska i prehrambena proizvodnja i dalje opada, što dovodi u pitanje dugoročnu ekonomsku otpornost zemlje.
Ravnoteža između pogodnosti i propisa
Kritičari tvrde da oligopolističke strukture u maloprodaji doprinose inflaciji, budući da nacionalni lanci dominiraju s otprilike trećinom tržišta. Dok neki pozivaju na intervenciju vlade, drugi upozoravaju da bi stroga regulacija mogla biti kontraproduktivna. Umjesto toga, potiču na usredotočenost na borbu protiv kartela i poticanje konkurencije.
Zasad vlada i dalje ima koristi od rastućih cijena, jer prihodi od PDV-a povećavaju državni proračun. Međutim, ako se ne riješe sistemski problemi poput stagnacije proizvodnje i viška ponude novca, inflacija bi mogla ostati stalan problem.
