0 Komentari
Hrvatska planira novi korak prema imigrantima i povratnicima iz dijaspore bez hrvatskog državljanstva: Zakon o odnosima s Hrvatima u inozemstvu mijenja se kako bi im se omogućilo reguliranje boravka u Hrvatskoj pod povoljnijim uvjetima. To je u intervjuu za Hinu najavio Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate u inozemstvu.
“Potvrdom, koju će izdavati Ministarstvo demografije i imigracije na razdoblje do dvije godine, imigranti i povratnici bez hrvatskog državljanstva moći će regulirati svoj boravak, zaposliti se, naučiti hrvatski jezik i riješiti svoja pitanja državljanstva”, kaže Milas, napominjući da će Hrvatski sabor uskoro dati mišljenje o zakonu koji regulira ovo pitanje.
Ovo nije prvi put da je Hrvatska napravila korak naprijed sa svojim iseljenicima: prije pet godina olakšala je ljudima koji nemaju hrvatsko državljanstvo, ali imaju hrvatsko podrijetlo i žele doći u Hrvatsku, stjecanje hrvatskog državljanstva.
Više od 6500 zahtjeva za državljanstvo riješeno je u 2023. godini
– Nakon toga se povećao broj zahtjeva za hrvatsko državljanstvo, posebno iz Južne Amerike, s više od 6500 obrađenih zahtjeva samo u 2023. godini, kaže Milas, dodajući da danas diljem svijeta živi oko milijun Hrvata s hrvatskim državljanstvom.
To predstavlja trećinu od otprilike 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive izvan Hrvatske i diljem svijeta.
Ne slaže se da je dobivanje hrvatskog državljanstva motivirano isključivo željom da ono bude odskočna daska za prelazak u bogatije članice Europske unije.
„Nisam siguran da toliko Hrvata u dijaspori želi naučiti hrvatski jezik i krenuti dalje“, rekao je državni tajnik, dodajući da je, dok je to pitanje bilo u nadležnosti njegovog kabineta, odobravao do 500 stipendija godišnje za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj.
– Međutim, interes za učenje jezika je puno veći, zbog čega smo pokrenuli i online tečajeve koji imaju više od 20.000 polaznika, ističe.
Kaže da dobar broj stipendista ostaje u Hrvatskoj i da poznaje mnoge koji su se oženili, osnovali obitelji i pronašli posao. Oni koji se vrate u svoje domovine vraćaju se promijenjeni i služe kao svojevrsni most između Hrvatske i zemlje iz koje su došli naučiti hrvatski.
Razlozi za povratak: Sigurnost, pet godina bez poreza
Milas je uvjeren da će još jedna vladina mjera pozitivno utjecati na profitabilnost. Riječ je o izmjenama Zakona o porezu na dohodak kojima se od poreza na dohodak oslobađaju Hrvati koji se vraćaju iz inozemstva i potomci hrvatskih iseljenika na razdoblje od pet godina, počevši od 1. siječnja ove godine. Uvjet je da su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.
“Ove porezne olakšice odnose se na sve pripadnike hrvatskog naroda, na hrvatske građane s prebivalištem u europskim i prekomorskim zemljama”, izjavio je državni tajnik, dodajući da će se učinci ove mjere vidjeti sljedeće godine.
“Siguran sam da će za veliki broj Hrvata izvan Hrvatske ovo biti jedan od razloga zašto će se vratiti”, rekao je.
Također se ističe da sigurnost života u Hrvatskoj igra važnu ulogu za povratnike.
“Često to uzimamo zdravo za gotovo, mislimo da je to jednostavno tako, ali to nije slučaj u stvarnom svijetu. Sigurnost se pokazuje kao jedan od najvažnijih faktora pri odluci o povratku, a nije lako iščupati se i otići negdje drugdje”, kaže Milas.
Imigracijski trendovi u Hrvatskoj
Uz stalnu i tradicionalnu imigraciju hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike, pandemija koronavirusa nesumnjivo predstavlja značajnu promjenu u migracijskim obrascima. Želio bih istaknuti da smo prvi put otkako je Hrvatska stekla neovisnost vidjeli povećanu imigraciju hrvatskih iseljenika iz Australije, Kanade i SAD-a, koji su bili zadovoljni načinom na koji se Hrvatska nosila s pandemijskom krizom i tadašnjim mjerama. Ovo je dobar primjer važnosti razmatranja demografije i imigracije kroz međuresornu prizmu, u ovom slučaju, djelovanja Ministarstva zdravstva. Sve grane državne uprave trebale bi usvojiti ovaj pristup.
Državni tajnik navodi da njegov Ured, kao i druge institucije, na razne načine pokušavaju privući Hrvate izvan Hrvatske, posebno mlade ljude, pa je od akademske godine 2018./2019. na snazi posebna upisna kvota za studente koji su pripadnici hrvatske dijaspore i hrvatske nacionalne manjine, a žive u 12 europskih zemalja.
„U početku je bilo prilično teško, a danas je broj tih studenata veći od 200“, kaže Milas, otkrivajući da razmišljaju o proširenju mjesta na privatne visokoškolske ustanove i ponudi studentima više studijskih programa na engleskom jeziku.
„U početku se to mnogima možda neće činiti prihvatljivim, ali uzmimo mladog Hrvata koji se treba upisati na sveučilište, koji govori hrvatski, ali ne dovoljno dobro za studiranje. Ako mu ponudimo tečaj engleskog jezika, sigurno će moći naučiti hrvatski tijekom studija i ostati u Hrvatskoj danas ili sutra“, objašnjava.
Vlada će također osnovati Vijeće mladih.
Važnu ulogu u poboljšanju odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske ima Vladino vijeće za Hrvate izvan Hrvatske, koje je pokrenulo niz inicijativa, a radi njihovog jačanja broj članova ovog tijela povećat će se s 55 na 65, od čega je 13 predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine, 17 predstavnika hrvatske nacionalne manjine i 35 hrvatskih iseljenika.
Kako bi se čuo autentičan glas mladih Hrvata, Vlada planira osnovati Vijeće mladih, koje bi također imalo 65 članova.
Hrvatski sabor trebao bi proglasiti Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, umjesto dana istog imena koji nikada nije održan, tijekom kojeg bi Hrvati izvan Hrvatske imali priliku pokazati tko su u svojoj domovini, kako su sačuvali zajedničku baštinu i identitet te razviti brojne kulturne, gospodarske, obrazovne i druge suradnje s dionicima u Hrvatskoj.
Ured svake godine podržava projekte Hrvata u inozemstvu sve značajnijim financiranjem. „Kad sam prije devet godina preuzeo dužnost ravnatelja ureda, njegov proračun bio je oko pet ili šest milijuna eura; danas je 36 milijuna eura“, kaže Milas, napominjući da je vlada, putem raznih državnih agencija, od 2016. godine dodijelila više od 400 milijuna eura za različite projekte.
„Ne sumnjam da se mnogo toga može učiniti i ne bojim se demografskog sloma, ali je potrebno o tome razgovarati i boriti se protiv toga“, kaže državna tajnica Milas.
Nije lako Hrvatima u Srbiji, ali Hrvatska ih podržava.
Komentirajući okolnosti koje trenutno proživljavaju Hrvati u Srbiji, kaže da im “nije lako, ali su Hrvati u Srbiji svjesni da ih Hrvatska podržava snažnije nego ikad”.
“U posljednjih 30 godina prošli su kroz mnogo toga, a i dalje izražavaju strah, netoleranciju i govor mržnje”, kaže državni tajnik.
Također kaže da se Hrvatska "svim sredstvima" bori za ispunjenje sporazuma prema kojem bi Hrvati imali svoje predstavnike na svim razinama vlasti, ali da "za sada to nije slučaj".
„Ako imamo mehanizme i mogućnosti da to riješimo danas ili sutra, riješit ćemo. Možda nije ugodno govoriti o reciprocitetu, ali pripadnicima srpske zajednice u Hrvatskoj sve je zajamčeno sporazumom (o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj) i Ustavom“, naglasio je Milas.
