0 Komentari
Stručnjaci, istraživači i predstavnici raznih organizacija iz Latinske Amerike sudjelovali su, osobno i virtualno, na VII. Kongresu hrvatskih iseljenika, održanom od 25. do 28. lipnja 2026. u gradu Vukovaru.
Sastanak su organizirali Središnji državni ured za Hrvate u inozemstvu i Grad Vukovar, a organizirao ga je Centar za istraživanje iseljeništva u suradnji s Ministarstvom za demografiju i useljeništvo, Institutom za istraživanje migracija, Zakladom za hrvatsko iseljeništvo, Ravnateljstvom za pastoralnu pomoć Hrvatima u inozemstvu, Institutom za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vukovaru, ICARUS Croatia, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Dubrovniku i Udrugom hrvatsko-američkih stručnjaka (ACAP).
Pod motom “Kako transformirati Hrvatsku: dijaspora, imigracija i demografija”, kongres je okupio istraživače, predstavnike institucija, članove organizacija dijaspore i stručnjake iz različitih zemalja, s ciljem promišljanja o demografskim izazovima, politikama povratka, imigraciji i ulozi koju hrvatskih zajednica u inozemstvu imaju u razvoju zemlje.
Sudjelovanje Latinske Amerike bilo je istaknuto kroz dva panela na španjolskom jeziku koje je proveo Institut za istraživanje migracija (IMIN) u sklopu svog istraživačkog projekta. Hrvatski tragovi u Argentini. Osobine identiteta Hrvata i njihovih potomaka u Južnoj Americi. Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike – prva faza (CROTRAG) koji se financira iz programa NextGenerationEU, proveden putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.
Oba panela podijelila su osobna iskustva, istraživačke nalaze, institucionalne perspektive i prijedloge usmjerene na jačanje veza između Hrvatske i njezinih zajednica u Latinskoj Americi.
Prvi, pod nazivom “Izazovi i potencijal povratka i imigracije iz Latinske Amerike: Kritička razmišljanja u prvom licu”, bavio se različitim dimenzijama iskustva migracije i povratka u Hrvatsku iz latinoameričke perspektive. Rasprava je bila organizirana oko tri glavne teme: Pregledi, Zapošljavanje i integracija te Jezik, obrazovanje i kultura.
U okviru sekcije “Pregledi”, Paula Gadze predstavila je analizu dinamike migracija, njihovih ekonomskih i pravnih aspekata te osobnih putanja; Juan Pablo Kovacevich osvrnuo se na osjećaj pripadnosti, snage, ranjivosti i potencijal onih koji migriraju ili se vraćaju; Ornella Vera Cardaci osvrnula se na birokratske procese i ostvarivanje prava iz pravne perspektive; Nadia Gisele Sisarić podijelila je osnovne preporuke za građane Europske unije; a Pablo Sepúlveda Rosso predstavio je institucionalni pregled temeljen na primjerima dobre prakse i suradnje s dijasporom.
U okviru teme “Zapošljavanje i integracija”, Florencia Nieto govorila je o mogućnosti pretvaranja različitosti u prednost pri započinjanju nove faze u Hrvatskoj, Mateo Ávila podijelio je razmišljanja o potrazi za poslom i važnosti izgradnje vlastitog profesionalnog puta, Sonia Grotz osvrnula se na interkulturalno vodstvo i percepciju latinoameričkih stručnjaka o radnom okruženju, a Danimiro Pulfer predstavio je svoje iskustvo politologa u Hrvatskoj, uključujući proces validacije diplome i profesionalnu integraciju u određenom historiografskom kontekstu.
Konačno, tema “Jezik, obrazovanje i kultura” okupila je prezentacije usmjerene na identitet, učenje jezika i kulturnu konstrukciju. Silvina Biott razmišljala je o identitetu, pripadnosti i kulturnim vezama između Hrvatske i Argentine; Gladis Nilda Barros predstavila je izazove i prijedloge za učenje hrvatskog jezika iz praktičnog i komunikativnog pristupa; a Andrea Dorta podijelila je svoje iskustvo s identitetom “dotepenka”, koji je nastao u Venezueli, a razvio se u Hrvatskoj.
Drugi panel, “Organizacije hrvatske dijaspore u Latinskoj Americi: institucionalne putanje i konfiguracije identiteta”, bio je posvećen povijesnom, institucionalnom i društvenom razvoju raznih hrvatskih udruga u regiji. Ana María Kuljevan, počasna konzulica u Peruu, predstavila je pregled najrelevantnijih udruga u toj zemlji; Lucas De la Torre Damianovic govorio je o Hrvatskom klubu Punta Arenas; Karen Bauk i Catalina Vegas Pejković podijelile su povijest Hrvatskog kulturnog centra u Córdobi; Camila Docampo raspravljala je o Hrvatskom atenaumu Santa Fe i njegovoj novoj web stranici; a Marina Velimirovich i Lorena Cengija sažele su najvažnije trenutke i trenutnu situaciju Hrvatskog kulturnog centra Comodoro Rivadavia.
Silvina Biott predstavila je rad Hrvatske građanske udruge u Argentini, sa sjedištem u Ushuaiji, Ognjenoj zemlji, Antarktici i južnoatlantskim otocima; Mariana Glavinich Luraschi podijelila je važne detalje o hrvatskoj dijaspori u Paragvaju; Kevin Kriskovich podijelio je iskustvo Hrvatskog kluba Paragvaja; Eduardo Antonich, počasni konzul u Urugvaju, predstavio je Hrvatski dom Montevideo; Irene Grubisich raspravljala je o povijesti argentinskog Hrvatskog uzajamnog društva “Naš Dom”; a Jelena Nadinić dala je pregled različitih hrvatskih institucija u Buenos Airesu. María Florencia Luchetti, predstavnica Instituta za istraživanje migracija, zatvorila je oba panela povezujući doprinose govornika s istraživačkim nalazima instituta.
Ovaj forum za razmjenu potvrđuje važnost međunarodne suradnje, akademskog dijaloga i predanosti dijaspore izgradnji mostova između hrvatskih zajednica diljem svijeta i njihove zemlje podrijetla. Sudjelovanje latinoameričkih stručnjaka i organizacija istaknulo je iskustva, izazove i konkretne doprinose razvoju novih načina povezivanja Hrvatske s njezinim potomcima u regiji.
Svi zainteresirani za pristup snimci panela na španjolskom jeziku mogu se registrirati na sljedećoj poveznici: https://forms.gle/GxeB4uLXPwxTpyCY6
Fontana: María Florencia Luchetti
