Svake godine 10. lipnja Hrvatska obilježava proglašenje sv. Josipa zaštitnikom Kraljevine Hrvatske, odluku koju je donio Hrvatski sabor 1687. godine. Taj datum ističe jedan od najvažnijih duhovnih i povijesnih simbola hrvatskog nacionalnog identiteta.
Ovog 10. lipnja Hrvatska obilježava jedan od najznačajnijih datuma u svojoj povijesnoj i vjerskoj tradiciji: dan svetog Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda. Dan podsjeća na odluku koju je donio Hrvatski sabor 9. i 10. lipnja 1687. godine, kada je jednoglasno proglasio svetog Josipa zaštitnikom Kraljevine Hrvatske.
Proglašenje se dogodilo u složenom kontekstu za hrvatski teritorij, obilježenom sukobima koji su stoljećima mučili Srednju Europu i Balkan. Od tada, Lik svetog Josipa postao je povezan sa zaštitom hrvatskog naroda i jedan od najreprezentativnijih simbola njihova duhovnog i nacionalnog identiteta.
Pobožnost prema svetom Josipu zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj povijesti. Njegovo se štovanje širilo stoljećima i ostaje snažno i danas, kako unutar zemlje tako i među hrvatskom dijasporom. Svake godine tisuće vjernika sudjeluju u vjerskim slavljima, hodočašćima i komemorativnim aktivnostima u raznim regijama zemlje.

Jedno od glavnih središta ove tradicije je Nacionalno svetište svetog Josipa, smješten u gradu Karlovac. Godine 1987., povodom 300. obljetnice proglašenja od strane Hrvatskog sabora, Hrvatska biskupska konferencija dodijelila je hramu rang nacionalno utočište, učvršćujući ga kao glavno hodočasničko mjesto posvećeno svecu u zemlji.
Proslave vezane uz svetog Josipa uključuju posebne mise, molitvene susrete i hodočašća koja okupljaju vjernike svih generacija. Dio ove tradicije su i tjedne srijedne pobožnosti i Velika devetnica svetog Josipa, duboko ukorijenjena praksa u raznim hrvatskim zajednicama.



Fotografije Nacionalnog svetišta San José u gradu Karlovac. Izvor: Zagrebačka nadbiskupija
Za mnoge Hrvate, obilježavanje 10. lipnja nadilazi religijsku sferu i predstavlja priliku za sjećanje na ključnu epizodu u nacionalnoj povijesti. Lik svetog Josipa utjelovljuje vrijednosti povezane s obitelji, radom, zaštitom i ustrajnošću - elemente koji i dalje zauzimaju središnje mjesto u kolektivnom pamćenju hrvatskog naroda.
Više od 338 godina nakon te saborske odluke, proslava ostaje relevantna kao poveznica između prošlosti i sadašnjosti, kako u Hrvatskoj tako i među milijunima potomaka Hrvata koji čuvaju svoje tradicije diljem svijeta.
Izvori: Sabor Republike Hrvatske, Nacionalno svetište sv. Josipa (Karlovac), Glas Hrvatske.



