0 Komentari
Hrvati argentinskog grada Ushuaije obilježili su Dan državnosti Republike Hrvatske, istaknuvši da na južnom vrhu Južne Amerike čuvaju svoje tradicije, sjećanja, jezik i ljubav prema svojim korijenima.
Okupili su se na Hrvatskom trgu, pored luke u koju su njihovi preci počeli pristizati krajem 19. stoljeća u potrazi za poslom.
“S velikim trudom, žrtvom i nadom pomogli su u izgradnji našeg grada, ostavljajući dubok trag u zajednici”, rekla je Amanda Beban, predsjednica Hrvatskog društva u Ushuaiji u Argentini, tijekom komemoracije.
Beban je podsjetio da se u mnogim obiteljima koje potječu od Hrvata još uvijek čuvaju predmeti i uspomene pune emocionalnog značenja, poput starih fotografija, recepata koji se prenose s koljena na koljeno ili riječi iz hrvatskog jezika koje opstaju u obiteljskom sjećanju.
“Ostaju male uspomene koje se čine jednostavnima, ali sadrže ogromnu emocionalnu težinu. Rukom pisani recept, stara fotografija ili ona obiteljska okupljanja gdje su razgovarali o moru, otocima i zemlji koju su ostavili za sobom s druge strane oceana”, naglasila je.
Ushuaia, s oko 82 000 stanovnika, nalazi se nasuprot Antarktike, zbog čega je poznata i kao "kraj svijeta". Hrvati su tamo dolazili u potrazi za zlatom, radili na izgradnji željeznice, služili kao trgovci i mornari.
Beban je istaknuo da su naučili voljeti Ognjenu zemlju i graditi zajednički život temeljen na međusobnom poštovanju, posebno prepoznajući autohtone narode kao prve stanovnike regije.
“Hrvati su naučili voljeti ovu zemlju kao svoju, a također i duboko poštovati autohtone narode, prve stanovnike ovog prekrasnog juga koji dijelimo”, izjavio je.
Trenutno ondje živi oko 200 Hrvata i njihovih potomaka, dok otprilike 400 ljudi hrvatskog podrijetla živi diljem regije Tierra del Fuego. U Argentini, zemlji u koju su se Hrvati također masovno iselili nakon Drugog svjetskog rata, živi oko 300 000 ljudi hrvatskog podrijetla.
Predsjednik udruge naglasio je važnost očuvanja naslijeđenih tradicija, jezika i običaja, kao i jačanja veza među novim generacijama.
“Danas njihova djeca, unuci, praunuci i prapraunuci nastavljaju održavati tradicije, uspomene, jezik i onu posebnu ljubav prema našim hrvatskim korijenima i prema ovoj zemlji koja nas je dočekala”, rekao je Beban, prisjećajući se svih Hrvata koji su prešli Atlantski ocean iz ekonomskih i političkih razloga.
“Neka nam ovaj susret omogući da ostanemo ujedinjeni, dijeleći uspomene, prijateljstvo i vrijednosti poštovanja, rada i bratstva koje su nam naši preci ostavili u nasljeđe”, zaključio je.
