Los croatas de Buenos Aires vistieron antiguos y olvidados trajes tradicionales

Hrvati Buenos Airesa nosili su stare i zaboravljene tradicionalne nošnje

Comment Icon0 Komentari
Reading Time Icon4 min čitanja

Hrvati u Buenos Airesu održali su paradu tradicionalnih nošnji koje su generacijama čuvali u Argentini i nose kako bi održali vezu s dalekom Hrvatskom, izvijestila je HRT televizija.

Stotinjak sudionika okupilo se prije tjedan dana u Hrvatskom domu, njihovom prostoru u glavnom gradu ove južnoameričke zemlje, povodom Dana državnosti Republike Hrvatske i Tjedna Hrvata u inozemstvu, demonstracije koja se ove godine obilježava diljem svijeta.

Predstavili su više od 90 tradicionalnih nošnji iz različitih regija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih područja gdje žive hrvatske zajednice.

“Bilo bi nemoguće razumjeti Buenos Aires bez tog malog dijela Hrvatske”, izjavio je Gastón Juan Santos, dužnosnik Buenos Airesa odgovoran za imigrantske zajednice.

Hrvati su emigrirali u Argentinu tijekom 19. i 20. stoljeća iz ekonomskih i političkih razloga, a danas tamo živi otprilike 300 000 ljudi hrvatskog podrijetla. To je južnoamerička zemlja s najvećom hrvatskom zajednicom.

“Ako osoba zaboravi svoje korijene, ne može ići naprijed u budućnost”, rekao je Santos.

Ideja za paradu potekla je od kulturno-folklorne udruge Proljeće, čiji bi mladi članovi tijekom ljeta putovali u Hrvatsku kako bi sudjelovali na folklornim festivalima i radionicama. Željeli su prikupiti sredstva za putovanje, ali i pokazati nošnje koje su desetljećima ostale skrivene.

“Oduvijek smo znali da postoji velik broj originalnih hrvatskih tradicionalnih nošnji. Budući da naša djeca i mladi ove godine putuju u Hrvatsku, pomislili smo: zašto ne bismo organizirali paradu?”, objasnio je organizator Pablo Soto.

Upravo su preci tih mladih ljudi hrvatskog podrijetla donijeli ta odijela u Argentinu. “Mnoga su godinama ostala pohranjena u kovčezima”, primijetio je Soto.

Pripreme su trajale mjesecima, jer je bilo potrebno pronaći vlasnike nošnji, utvrditi njihovo podrijetlo i prikupiti podatke o regijama iz kojih potječu. U ovom su pothvatu sudjelovali članovi udruge Proljeće, brojne obitelji, hrvatsko veleposlanstvo u Buenos Airesu, udruge Jadran i Croactivas te volonteri.

“Smatrali smo da će ovo biti vrlo važan događaj. Vez, šivanje i sami kostimi dio su onoga što nas čini prepoznatljivima”, rekao je Mateo Pulfer, direktor udruge Proljeće.

Lucía Borhi objasnila je da su kostimi prikupljeni od brojnih obitelji koje su ih čuvale u svojim domovima. “Kontaktirali smo ih kako bismo vidjeli mogu li nam ih posuditi, ali i žele li ih sami nositi i sudjelovati u paradi”, rekla je.

Hrvati prisiljeni napustiti svoje domove imali su malo mjesta u koferima kada su se ukrcavali na brodove u talijanskim lukama koji su plovili prema Južnoj Americi, ali neke su obitelji uspjele ponijeti dijelove svoje tradicionalne odjeće. S vremenom je to postao simbol njihove povezanosti s domovinom.

Neke su nošnje završile u folklornim skupinama i kulturnim centrima, dok su druge ostale u obiteljima. Zbog toga su organizatori tijekom priprema morali provesti istraživanje kako bi otkrili njihovu povijest, podrijetlo i putovanje kojim su stigli do Argentine.

“Bio je to prekrasan projekt”, naglasila je Milagros Zorić. “Obitelji su uložile veliki trud da nam pomognu i da hrvatska kultura u Argentini bude vidljivija”, dodala je.

Sudionica modne revije Jelena Bilanović Šakić prisjetila se kako je njezina baka izrađivala i čuvala kolekciju tradicionalnih nošnji iz različitih regija. “Imala je nošnje iz Bosne, Hercegovine, Zagreba, Like, Zadra i drugih dijelova Hrvatske. Danas pokazujemo barem dio onoga što smo uspjeli sačuvati”, rekla je.

Posebno su upečatljivi bili neki komadi čije se podrijetlo više nije moglo sa sigurnošću utvrditi. “Ne znam mnogo o ovom odijelu jer nije moje”, izjavio je Gastón Beguy. “Rečeno mi je da dolazi iz Bosne i da je vrlo staro.”.

Organizatori razmatraju mogućnost da parada postane tradicionalna i da se slični događaji u budućnosti organiziraju i u drugim gradovima sa značajnim hrvatskim zajednicama, poput Rosarija, Córdobe ili Mendoze.

FONTANA: HRT

FOTOGRAFIJA: Matija Jerković/HRT

Podijelite ovaj članak

O autoru

Miho Dobrašin

Najrelevantnije