Hrvatska je prvi put nakon godina završila 2025. s blagim porastom broja stanovnika zahvaljujući pozitivnoj neto migraciji. Međutim, stručnjaci upozoravaju da starenje stanovništva i emigracija i dalje predstavljaju značajne izazove za budućnost zemlje.
Hrvatska je završila 2025. s procijenjenom populacijom od 3.876.002 stanovnika, Broj stanovnika povećao se za oko 2000 ljudi u usporedbi s prethodnom godinom, prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ovaj porast označava promjenu trenda nakon nekoliko godina pada broja stanovnika, potaknutog prvenstveno pozitivnom neto migracijom.
Prema službenim podacima, u zemlju su stigli tijekom 2025. 56.665 ljudi iz inozemstva, dok 37.485 emigriralo je, To je omogućilo da broj dolazaka premaši broj odlazaka. Međutim, imigracija je bila niža od one zabilježene 2014. godine, kada je Hrvatska primila više od 70 000 ljudi.
Unatoč ovom rastu, demografska struktura i dalje je razlog za zabrinutost. Stanovništvo i dalje stari: do kraja 2025. bilo ih je otprilike 529.500 djece mlađe od 15 godina, oko 8000 manje nego godinu ranije, dok je skupina ljudi iz 65 godina ili stariji povećano na otprilike 911.500 stanovnika, gotovo 15.000 više nego 2024. godine.
Demograf Stjepan Šterc Napomenuo je da je još prerano za donošenje konačnih zaključaka o sastavu migracijskih tokova, budući da još nisu objavljeni potpuni podaci o nacionalnosti i dobi onih koji dolaze u zemlju ili je napuštaju. Naznačio je da je moguće da će se tijekom 2025. vratiti više hrvatskih građana nego što ih je emigriralo, posebno nakon mjera donesenih za smanjenje uvoza strane radne snage, iako je upozorio da će tu hipotezu trebati potvrditi službenom statistikom.
Šterc je također upozorio da odlazak više od 37.000 ljudi, uključujući brojne obitelji s djecom, i dalje utječe na demografsku strukturu zemlje. U tom smislu naglasio je potrebu provedbe održivih politika koje potiču ostanak ljudi u zemlji, potiču povratak iseljenika i jačaju dugoročni demografski razvoj.
Što se tiče stope nataliteta, podaci nude ohrabrujući znak. Tijekom prvih pet mjeseci 2026. rođeno je [broj] beba. 13.318 djece, što predstavlja 653 više rođenih nego u istom razdoblju prethodne godine. Ovaj razvoj učvršćuje trend uočen 2025. godine, kada je prekinut dugotrajni pad broja rođenih.
Specijalist vjeruje da bi, ako se trenutni tempo nastavi do kraja godine, Hrvatska mogla registrirati oko 1000 više poroda da će u 2025. Međutim, naglasio je da će održivi rast biti moguć samo kroz politike koje podržavaju obitelji, poticaje za natalitet, mjere za zadržavanje mladog stanovništva i akcije koje potiču povratak Hrvata koji žive u inozemstvu.
Fontana: Tjedan Hrvatske, s informacijama Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Večernji list.








