0 Komentari
Nakon dva desetljeća razvoja i izgradnje, zvjezdarnica Vera C. Rubin u Čileu započela je najveću astronomsku studiju u povijesti: Legacy Survey of Space and Time (LSST), projekt mapiranja neba koji će trajati deset godina, a čiji je voditelj hrvatski profesor Željko Ivezić sa Sveučilišta u Rijeci.
Prema Fizičkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, ovo je jedan od najvećih međunarodnih znanstvenih projekata, predodređen da promijeni način na koji čovječanstvo promatra i razumije svemir.
S vrha Cerro Pachóna u Čileu, opservatorij će sustavno i kontinuirano fotografirati cijelo južno nebo svake nekoliko noći tijekom desetljeća, stvarajući najdetaljniju i najpotpuniju kartu svemira i kozmičkih fenomena ikad napravljenu: ultraširokokutnu astronomsku sliku visoke rezolucije.
Na kraju projekta bit će stvorena najveća svjetska astronomska baza podataka s oko 40 milijardi nebeskih objekata, koja će biti dostupna i međunarodnoj znanstvenoj zajednici i široj javnosti.
Voditelj projekta, Željko Ivezić, redoviti profesor na Fizičkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), objasnio je da je odluka o službenom početku promatranja donesena tek nakon završetka opsežne optimizacije sustava i temeljite provjere tehničke spremnosti opservatorija, funkcioniranja sustava za obradu podataka i znanstvene validacije.
Glavni kriteriji koji su se ocjenjivali uključivali su kvalitetu slike, učinkovitost promatranja, pouzdanost sustava i točnost kalibracije, napomenuo je.
Opservatorij Vera C. Rubin opremljen je najvećom digitalnom kamerom ikad izgrađenom, rezolucije od 3200 megapiksela. Jedinstveni dizajn teleskopa kombinira ogroman kapacitet prikupljanja svjetlosti, izuzetno brzo kretanje po nebu i vrlo široko vidno polje. Kamera će snimati novu sliku neba otprilike svakih 40 sekundi, prikupljajući gotovo 10 terabajta podataka po noći i generirajući do sedam milijuna dnevnih upozorenja o promjenama otkrivenim na noćnom nebu.
Fizički fakultet Sveučilišta u Rijeci naglasio je da će zvjezdarnica "oživjeti svemir" otkrivajući golemu raznolikost astronomskih fenomena, uključujući pulsirajuće i promjenjive zvijezde, eksplozije supernova, aktivne galaksije, sudare neutronskih zvijezda, dokaze o evoluciji galaksija, prirodu tamne materije i tamne energije, nove asteroide i komete, kao i fenomene potpuno nepoznate do sada.
Jedan od glavnih znanstvenih ciljeva projekta je poboljšanje našeg razumijevanja tamne materije i tamne energije. Također će značajno unaprijediti proučavanje Sunčevog sustava. Prema Fakultetu, samo u prvom mjesecu rada teleskop će promatrati više područja svemira i više astronomskih objekata nego svi teleskopi korišteni kroz ljudsku povijest zajedno.
Također je izvijestio da je tijekom prvog i pol mjeseca probnog rada opservatorij otkrio više od 11 000 nepoznatih asteroida, uključujući 33 objekta blizu Zemlje i 380 transneptunskih objekata, smještenih izvan orbite Neptuna.
Projekt će također predstavljati značajan napredak za višekanalnu astronomiju, koja proučava kozmičke pojave kombiniranjem različitih vrsta signala, poput elektromagnetskog zračenja, gravitacijskih valova i kozmičkih zraka. Brzo otkrivanje prolaznih pojava na više valnih duljina - poput zvjezdanih eksplozija, aktivnih crnih rupa ili sudara kompaktnih objekata - omogućit će teleskopima diljem svijeta da brzo usmjere pozornost prema ovim kratkotrajnim događajima.
Opservatorij Vera C. Rubin zajednički financiraju američka Nacionalna zaklada za znanost (NSF) i Ured za znanost američkog Ministarstva energetike (DOE). Projekt vodi 35 institucija, uglavnom američkih, dok 43 međunarodna tima sudjeluju u radu opservatorija i znanstvenog programa LSST putem Programa međunarodne suradnje. U naturi.
U projektu sudjeluju i hrvatski astrofizičari iz istraživačke skupine na Fizičkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Institutu Ruđer Bošković i Zvjezdarnici Hvar Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, superračunalo Bura, smješteno u Centru za napredno računarstvo i modeliranje Sveučilišta u Rijeci, jedno je od 13 međunarodnih centara za obradu podataka u projektu i posvećeno je isključivo analizi podataka koje dobiva zvjezdarnica.
