0 Komentari
Donald Trump najavio je uvođenje carina od 251.000 dolara na robu iz zemalja Europske unije, s kojima SAD održava veliki trgovinski deficit. Bruxelles je već upozorio da će, ako se to dogodi, brzo reagirati. Ekonomski utjecaj ovog trgovinskog rata bit će značajan, iako ga je još uvijek teško kvantificirati.
Njemački proizvođači automobila prvi će osjetiti utjecaj ovog carinskog spora između SAD-a i EU-a. Povećanje carina s trenutnih 2% na 25% izazvalo je zabrinutost u poslovnom svijetu.
“Carina od 251 T/T ozbiljno bi utjecala na automobilsku industriju i njezine dobavljače. Vidjet ćemo koje će mjere EU poduzeti kao odgovor; možda će uspjeti nagovoriti Donalda Trumpa da odustane. Ali zasad se to ne čini vjerojatnim.”, financijski analitičar Arthur Brunner istaknuo je to.
Iako je istina da Europska unija izvozi znatno više proizvoda u SAD nego što uvozi, analitičari se pitaju može li trgovinski sukob doista ispraviti te neravnoteže. Ta zabrinutost raste u svim državama članicama, uključujući Hrvatsku.
“Naravno da o ovom pitanju vrlo intenzivno raspravljamo, i unutar vlade i na razini EU. Svi naši kolege su zabrinuti. Općenito, pooštravanje trgovinskih uvjeta i odnosa nije poželjno. Vjerujem da bi to moglo naštetiti svima. Nitko neće proći kao pobjednik u ovoj situaciji.”, Izjavio je ministar financija Marko Primorac.
Utjecaj na Hrvatsku
Iako izravni izvoz Hrvatske u SAD predstavlja samo između 31% i 51% ukupnog izvoza, neizravne posljedice mogle bi biti značajnije.
“Hrvatski izvoz u Njemačku, Sloveniju, Italiju i druge zemlje EU bit će pod pritiskom, što će imati domino efekt. Te će nas zemlje pritiskati da im prodajemo jeftinije kako bi mogli ostati konkurentni na američkom tržištu unatoč carinama.”, objasnila je ekonomistica Marijana Ivanov, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Još uvijek nije jasno hoće li biti iznimki od tarifa, ali situacija se ne čini povoljnom, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK).
“Trgovinski rat između saveznika nikada nije dobra stvar. Zapravo, trgovinski ratovi nikada nisu, ali to je stvarnost s kojom se moramo suočiti i za koju se moramo pripremiti.”, Rekao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.
Europska unija održava trgovinski suficit sa SAD-om od približno 50 milijardi dolara. Ove tarife mogle bi ugroziti europski izvoz i, posljedično, njegov BDP, do te mjere da utječu na monetarnu politiku Europske središnje banke.
“Smanjenje izvoza u SAD moglo bi navesti Europsku središnju banku da značajno smanji kamatne stope kako bi potaknula potrošnju i poboljšala izvore financiranja unutar eurozone i EU-a.”, komentirao je financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
Problem za Europu je što se potencijalno smanjenje izvoza u SAD ne može brzo nadoknaditi otvaranjem novih tržišta, što bi moglo dovesti do ozbiljnih gospodarskih poteškoća, zaključuje HRT.
