Među 600 poginulih i 3000 ozlijeđenih u razornom potresu koji je pogodio Venezuelu nema hrvatskih državljana, iako se jedna osoba vodi kao nestala, izvijestila je u petak hrvatska zajednica u toj južnoameričkoj zemlji.
U Venezueli živi otprilike 4000 Hrvata i osoba hrvatskog podrijetla. Putem zajedničke WhatsApp grupe i društvenih mreža pokušavaju utvrditi jesu li svi članovi zajednice sigurni i treba li nekome pomoć nakon što su se brojne zgrade urušile.
“Ako netko zna gdje se nalazi Tomas Pribanic, stanar zgrade Palafito del Mar u naselju Caribe de Caraballeda u La Guairi, molimo vas da nas obavijestite”, stoji u poruci koja kruži zajednicom. U njoj je naveden i telefonski broj za pružanje informacija.
Obalni grad La Guaira, u blizini Caracasa, jedno je od najpogođenijih područja.
Veljko Hauptfeld živi na 12. katu zgrade u bogatoj općini Chacao, u istočnom Caracasu. Bilo je gotovo šest sati navečer kada se spremao gledati utakmicu Svjetskog prvenstva između Brazila i Škotske.
“Odjednom je moja supruga ušla u stan i rekla mi da je najavljen potres”, rekao je Hauptfeld za CroLatam. “Čim je to izgovorila, sve se počelo tresti.”.
Na mobitele stanovnika poslana je poruka upozorenja u kojoj ih se poziva da se sklone na sigurno. Međutim, mnogi je nisu ni pročitali prije nego što su se našli u dramatičnoj situaciji.
“Televizor je pao. Ubrzo nakon toga, sve je počelo padati”, prepričava Hauptfeld. Kad se situacija na trenutak smirila, pokupio je dokumente, novac i osnovne stvari te napustio stan sa suprugom i njihovom mladom, prestravljenom unukom. Sišli su dolje, ušli u auto i krenuli prema kući njegovog sina.
“Spasili su nas. Situacija ovdje je prilično mirna”, rekao je telefonom iz te kuće, koja se nalazi u drugom dijelu Caracasa.
U Chacau se nalazi i Hrvatska kuća, velika rezidencija u kojoj se okuplja hrvatska zajednica. Zgrada nije pretrpjela značajna oštećenja.
U stanovima nekih članova zajednice prijavljena je manja šteta. Jedna je obitelj objasnila da su njihov stan i zgrada ostali s pukotinama i naprslinama, dok je okolno područje prekriveno krhotinama.
“Bilo je užasno”, kaže Marina Krizmanić, predstavnica hrvatske zajednice i voditeljica zbora.
U trenutku potresa, bila je u svom stanu, koji se nalazio na osmom katu. Sjedila je na krevetu i izbrojala je 56 sekundi neprekidnog tresenja.
“Zatim se kretanje nastavilo. Zgrada se ljuljala i imao sam osjećaj da će se srušiti”, prisjetio se.
Kasnije je izašao iz stana i, zajedno sa susjedima, procijenio situaciju. Ubrzo nakon toga osjetio se još jedan snažan potres. Krizmanić i ostali napustili su zgradu. Gotovo svi su noć proveli u svojim automobilima. Bilo je nemoguće spavati.
Sljedećeg dana, tehničari su stigli pregledati zgradu koja je bila stara oko 40 godina.
“Za sada je sve u redu”, rekao je Krizmanić iz svog stana.
Sada pokušava osigurati sigurnost svih članova hrvatske zajednice. Isto čine i drugi, poput Draga Miskiewicza Malvića, konzularnog službenika u Venezueli, koji zajedno sa suprugom neumorno radi na pomaganju zajednici.
Hrvati su masovno počeli emigrirati u Venezuelu nakon Drugog svjetskog rata, suočavajući se s brojnim poteškoćama.
Posljednjih godina također su patili od političke neizvjesnosti, društvenih problema i sankcija nametnutih zemlji.
Hrvati u drugim južnoameričkim zemljama pomno prate njihovu situaciju i spremni su organizirati akcije solidarnosti.
Arhitekt Gustavo Glavinich živi u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja. Član je Vijeća Vlade RH za Hrvate u inozemstvu, tijela koje prenosi potrebe dijaspore izvršnoj vlasti. Glavinich je odgovoran za Hrvate koji žive u Venezueli, Paragvaju i Urugvaju.
“Razmišljamo o apelu na Hrvate diljem svijeta da pošalju pomoć, ali trenutno postoje komunikacijske poteškoće i šteta na zračnim lukama”, objasnio je.
Hauptfeld se vratio u Chacao kako bi vidio posljedice. Vidio je tri srušene zgrade u blizini mjesta gdje živi.
“Imali smo sreće jer je naš ostao potpuno netaknut, iako s manjim oštećenjima iznutra”, kaže. “Pokupili smo stvari koje su pale s tla i sada se psihički pripremamo za nove naknadne potrese.”.
Krizmanić kaže da su spasilačke ekipe već na terenu.
“Cijela zajednica i dalje prati njihov rad s velikom nadom”, naglašava.








